KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No te 1 tae noa kite 15 o nga ra o Tihema. Roa noa te ngoikore hokohoko i nga Ma.
kete kai o Atareiria, katahi nei ka hoki ihe nga utu. Waiho am e nga rongo ka puia mai nei, kua hoki rawa nga utu ole paraoa, a, ekore ano hoki pea e neke *vawe. Ko nga utu I enei i karangatia ki i Poi Hakena i le 21 o I nga ra o \oema, mo te paraoa tuatahi 21/. Imo te tana, mo le tuarua 19/. torutoru ake i nei ano ia nga paraoa i hokona ki enei utu, |ma te tangata mpaio e hoko, e kore e tae ki | enei nga utu, a, ekore hoki e hokona ! nuitia ; oliia, kahore kau he utu luiuru. Te | utu mo te witi 7 hereni, tae noa kite 8 j herein, mo le puhera; mo !e kaanga 7 J hereni mete hikipene, tae noa ki le 8 ; hereni mo te puhera; te paare, 5 hereni me jte hikipene tae noa kite O hereni; te ooti 6 i hereni tae noa kite 7 hereni mo te puhera, •mo le hei 9/. tae noa ki le 15/. mo te tana, jle riwai 10/. lae noa ki le 12/. mo te tana. | E kiia ana ko te take o tenei hoki nga utu, jhe tatanga kite kotinga, kite hauhakenga j kai meake hoki lae ki le hokohoko, | hiahia ano elahi ki le hoko, i mca kia hoki ! iho nga ulu i to te makeie ritenga, na reira ji whakaaro ai malou, ekore pea e hoki iho I nga utu, i enei e karangatia nei. Tera | pea e lika ano nga ulu kai o te tau nei, ka I whiwhi rawa ano a latou kai ngaki. Na ko |te hokinga ulu kai ki tawahi, kua hoki tahi | ano to konei utu, ko le hokinga o te paraoa j 2/. ite tana, ko le hokinga ole witi kotahi | hereni kotahi ranei hereni mete hi kipene i !te puhera, te hokinga o te papapa 3 pene, 6 ! rauei pene i te puhera. } E lino kake rawa ana nga ulu mo te ti, \mo te huka, a e kiia ana, meake ka kake ! haere ano; e riro whakauaua mai ana nga jli Haina inaianci, a, kahore hoki imaha nga \li e pehi nei ki era koroni ; waihoki mete j huka, ko te hiahia hoko i nui, ko le huka i ; iti; a, riro iti mai ana te huka hei uta i nga : kai puke rere mai ki nga koroni. | E ngoiko-re tonu ana le hokohoko ki Akar- ! ana nei, hcainei uga kaipukeu maioiawahi; |ko te Hiri Para, hepereki, 174 tana, Kapene | Nikora, no Poehakena, he laonga te utanga, |l9 langala eke; le Itawhira, he paaka, 434 I tana, Kapene Kopirana, no itanana, he | manga taonga, 58 tangata eke. j Ka wha nga unga mai i nga wahi o Niu I Tironi nei, ara, te Keii Kiani, he kune, 83 ! tana, Kapene Tikihona, no Otakou, no Poti I Kupa, noPoneke, no Whakatu, no Taranaki, Ihe pehanga kohatu, 4 langala eke; te Haij piri, he kune, dOS lana, Kapene Kere, no j Taranaki, nga utanga 8 taua riwai, 20 puhera I kaanga; te Henare, he kune, 43 tana, Kaj pene Makereka, no te Aorere, no Taranaki.
41 nga liipi, 2 pouka poaka wlsakapaoa, 1 kaho pata. I kaho reneie. 50 aunihi koura, 2 langaia eke ; le Hi Hapeneia, he kune, 6<! tana, Kapene Perea, no Ahuriri, 200 hipi, 4 tangala eke. Eruarrga Kaipukektiahokiatu ki Poihakrna; leKaiarttta 2 hepereki, 217 tana Kapene Kereina nga utanga, 45 l ; tana kapia. 16 parhere-hum-hum hipi, 4 takai, 45 nga pokairopi, 5 kaho hinu, 6 takai kumikunii tohora, Gol>puhera papana, 65,090 whiti rakau kani, 11 tangata eke, Haipira, he kune, 108 tana, Kapene Kere, nga utanga 55,000 whiti rakau kani, 1600 puhera papapa, 47paiherehuruhuru hipi, 1 tangata eke. Kna rere am ki era am wa-hapuo le mom nei, te Wikihana, he kune, 40 tana, Kapene Kihari, ko Ahuriri, nga manga, 160 pekeparaoa, 9000 whiti rakau kani, 8000 toetoe whare, me era am taonga ; le Hcpalehi, he kune, 40 tana Kapene Kola, ko Ahuriri, he taonga le ulanga ; te Emarera Aira, he kune 55 tana, Kapene Oki, ko Taranaki,loopeke paraoa, 14 pouaka pu, 196 kaho paura, 2 tangata eke, meTe Wailinerea heApiha, 15 nga lioia 065 o nga liapu; te Perei, he kune ■IOO tana, Kapene Anihana, ko Poiikupa.nga ulanga, 65,000 whiti rakau kaki, 5 tana pauraoa, 28 nga hipimarino. 1 kilea kite Nupepa ote Kamanatanga i taia i te 8 o nga ra o lenei niarama, nga korero e mail i raro nei, mo te hokohoko, me le lioeuga kai nu\i a nga Maori i roto i nga marama etoru, te nmtunga kci le 50 o nga ra o Hepitema kua pahure nei. Ko nga waka enei i u mai, kui katoa; no Ngatipaoa, 67, no Ngaliwhalua. 27 —no Ngaliwhakaue, 14—no Ngaliwhauaunga, 11 —no Ngapuhi, 7 -NgatUiine, 6 Ngalimaru. 4—Ngatitai, s—Ngatimaniapoto, 7—hui katoa, 148 nga waka, 102 o enei i u ki Horoiiu 46 i u ki Waipapa ; nga tangala i hoea ai, 559 nga laane, 249 nga wahine, ko nga ulanga mai 220 rawiii riwai, 40 rawhi Aiiiana, 500 kete kaanga, 53 rawhi kuniara, 99 rawhi puka, 40 tana wahie, 1256 nga tui ika, 67 poaka ora, 128 heihei, 55 peke wiii, 57 tana kapia, 446 keie tio, 27 kete paukena. Ko nga uiu peamo enei kai, hui katoa £896 10 6. Eke mai ana i runga i nga waka o Waikato i u ki Onehunga i roto i ana marama etoru i a Huraie, i a'Akuliata i a Hepeiema, 270 lane, 148 wahine. nga mea i utaina mai, 468 rawhi riwai, 1 keie aniana, 104 rawhi kaanga, 2 rawhi puka, 2 rawhi muka, 55 tana wahia, 254 poaka, 51 heihei, 8| tana paraoa, 217 puhera wiii, 4 lana kapia, ko nga ulu o euei i whakaaro ai ±748 os. 6d.
Ko nga kaipuke kua u mai i te lahulika- ' muri mai u tera karcrc 5a kaipuke— n«^ i; lana B{B,~tangalaekc 73, nga utunga 1743 puhcra, wili IOG 4 puhcra kaauga" 4 lana riwai, 2!0.j hannrawcli poaka loie/78i hauaiT.woii poaka whakapaoa, 550 pauna li'inu, 40 pauna wiiki mi( to, 7 hanaraweti ka pawhara 13 poaka, 80 hipi, 2 lioilio, oil lana kapia, 10 takai hiako hanga hu, 30 nga koare, 79 lakai hurnhuru hipi, 45,700 whiii rakaukani 2-2,000 toptoe wbare, -12,000 liwaiawaia, 10,000 kaho lara, 450 pou wbare, 125G pou mo uga kaho laepa, 393 lana wahie, 4h tana hioko tawai, 88 pou totara, 30 pauna aniana, 30 pauna i?napi, Jsowhiii rakaupakekc. Ko nga Hokinga alu ma te tahalika 37nga kaipuke, 738 tana, 29 tangata eke, me nga laonga. Ko nga uiu bokohoko enei lae noa ki tenet takiwa. Mea Paraoa. Paraoa, lualabi, 18/. te lana. Paraoa, luarua, IG/. te lana. Parao;» no nga mi pa Maori 12/. lac ana ki te 13/. Pibikeie, e piki ana e lieke ana nga mu, 245. 50s. te ran pauna. Taro, le rohi 21b., Gel. Papapa, Is. Od. Is. sd. le pulicra. Poaka Me Aha Atu Kai, Te piwbi me le pirikahu, 3d. mete 6il. mo I te pauna kolahi. I Poaka, (mea lote, mcalolekore,)3d. me teGd ' Mea o te Mara, ■ NYiti —ss. 6d., Gs.tepnhera j Kaanga—ss. 6d., Gs. le puhcra. I Ooli, 7s. 7s. Gd. le puhcra. Iliwai 'I. 10s. 81. 10s. te tana. Aniana, sd. tc pauna. Tarularu marokc, (c nui ana) SL te tana. Kapia, 10/. mo te tana. Karareue. I Hipi, 475. 255. men kotalii. j Kau VVaiu, 8/. 12/. le mea kolahi. | KuwaoKau, 25, 40 hcrcuimote mea kotabi Kai Ke. i Te ti, 91. 91. 10s. lepouaka. Huka, 7d. Bd. tc pauna. Kawhi, I0;1. le * t .auna, Kai hi, 2d. 2d\-. te pauna. Hopi, 535. mo tc lumareweti. ; Kanara, I'd. tc pauna. I Tupeka, 2s. Cd. ss. mo te pausia. Kai Ke. I Pala, Od., Is. le pauna. | Hua hcihei, 9d, Is. mo (e tekau ma rua. I lleihei, ss. Gd. mo nga mea crua.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18571215.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 14, 15 December 1857, Page 5
Word count
Tapeke kupu
1,342KORERO NGAKINGA KAI, HOKOHOKO, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 14, 15 December 1857, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.