KORERO HOKOHOKO, NGAKINGA KAI, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE.
No te 15 tae noa kite 31 o nga ra o Oketopa. Ko nga rongo puta mai i Poi Hakena tae ana kite 6 o nga ra o tenei Marama, no tana ra hoki i rere mai ai teMoa i reira. Ko nga maketc witi, paraoa, me nga kai pera kaloa, i rite ano ki era i luhituhia i nga marama erua e toru ranei kna pahu re nei. Ahakoa ka maha ke nga paraoa kua uiaina alu ki Inia, a, ahakoa ka utaina nuiiia atu ano, mete mau tonu o nga utu ki te±'2oino le tana, mo te paraoa luaiahi; kahore kati he ngoi-hokohokoi nga makete, ekorehoki e hokona nuiiia e te hunga hoko paraoa; e whanga ana hoki, kia hoki iho nga utu, a, ko te hunga e whai paraoa ana, e pupuri tonu ana, mo te nekenga o nga uiu e kiia nei meake ka neke. Ko te utu i karangaiia mo te witi Bs. tac npa ki le 10s., mo te puhera, kei te pai hoki le likanga. Kua rongo matou, lOhereni mete hikipene i karangatia mo elalii witi i utaina am i Akarana nei, i hoki ili iho i lenei nga uiu mo te kaanga, kua hoki iho te utu mo lehei kite t"2, kite £5 mo te tana. E neke tonu ana nga utu o te ti, ole huka, a, ekore pea e boki wawe nga utu ki to mua rile nga. Nui aiu le ngoi kore hokohoko ki nga makete hoko taonga o Poi Hakena, o Meriponi, te mea hoki i penei ai, he hono tonu no te u o nga kaipuke taonga ki reira, (a pehia ana nga taonga i roto i nga toa) ekore hoki e taea e o reira pakeha le hoko. , Tokomaha ke hoki nga pakeha e u tonu ana ki reira, a, ekore e kitea waweiia le pai kite whenua, ki a ratou ano ranei. Na le Kawanatanga i whakamama leiahi wahi o to ratou mate, he mea whakamahi ki nga mahi o te Kawanatanga, tokomaha nga tangata i ora ki teaei, me kore, kua mate i te hiakai. I pera ano te tupuhi o nga tahatika o Alareiria, me nga rawgi paroro o Niu Tireni nei i lenei takiwa. Rokohanga nga pereki, teHera, mete Kaiarutae lehao nui whakaharahara, ile rerenga am i konei. Tena meake ka hoki mai. Kotahi ano te kaipuke i u mai i muri mai o tera Karere. ko te Moa, he pereki, 256 lana, kapene Keu.a, no le 18 o i nga ra o tenei marama i u mai ai i Poi Hakena, he taonga te uianga, 22 tangata eke. J Ko nga hokinga atu enei, ko te Perei, he iperikitina, 106 lana, Kapene Anihana; ko j VVhakatu, nga uianga, 13 tan a paraoa, 2383
pauna poaka whakapaoa, 26,000whiiirakau kani, me era atu taonga, 11 langaia eke; — le Piritora, lie perikitina, 149 tana, Kapene Makaiini, ko Poi Hakena,—nga utanga, 5 tana hinu tohora, no te moanVki Niut reni nei, 2 kaho hinu. 5000 puhera wiii, 1105 puliera kaanga, 700 puhera papapa, 23 tana kapia, me eiahi laonga, 2 langaia eke. No te 20, no te 21, i rere ai nga kaipuke nei, a, ka pnta'kei waho, ka rokohanga e te hau nui, a, ka rere kite Kauau tu ai, ki te wahi ruru, Kihai i roa, ka, rere, aka pa ano te awha, heoi, ahau ana te rere o te Pirihiiora ki Pikiparia, hoki maiana tePerei ki Waitemata. No te 26 ka rere ano te Perci, te Karanihi, he kata, 20 tana, Kapone Hatere, ko Nawhakairangi, l tana pihiket<% 2 tana paraoa, 6 banaraweti raihi, me era atu kai ma r.ga langaia o laua mouiere, 2 langaia eke; te Akctiana, he kune, 42 tana Kapene Ropini, ko Poneke, nga utanga, 17 lana paraoa, 600 puhera witi, 50 hauaraweli pihikete, 11 kaho pia, 70.. owhiiirakau kani, me etahi laonga, 4 tangaia eke; te Erena he kune, 40 lana, Kapene Wetiwuru, ko Poneke, nga utanga, 25 lana paraoa, 10,350 whili rakau kani, me etahi laonga. Te Peiihaia, he kune, 40 lana, Kapene Haimona, ko Taranaki, nga uianga, 14,000 whili rakau kani. Kahore i pera te nui o nga kai i u mai i te tahatika me lera i tuhituhia ki tera Karere, e hara ia te mea e hoki atu ana nga kaipuke kite uia mai i nga kai. Ahakoa te kino rawa o tenei tau, ka lino hua ano pea nga kai a houanga nei, nui noa atu i era tau: ka ahua pai hoki mo nga kai main paamu, he pono ra he maha nga riwai i male ite lualahi, otira, kite mea ka paki te rangi iienei wa, ka ora a::o nga kai. Ko nga unga mai enei ole lahaiika, 25 nga kaipuke, 705 lana, 60 langaia eke, nga uianga 1668 puhera witi, 470 puhera Kaanga, 20£ tana riwai, 70 hanarawcti poaka 5 hanaraweiii hiako kau, hei hanga hu, 17 nga kau, 45/. lana kapia, 207, tana wahie, 98 nga pou mo le wapu ki Kuini Tiriii, 500 nga pou me nga kaho laiepa, 11,500 whili rakau kani, 6000 toeioe whare.
Ko ngahokinga atu kite lahatika, 25 nga kaipuke, 522 tana, 53 tangaia eke me elahi taonga.
I tu a rite nga Makete o Akarana ki to Alareira i te'tuiuru tonu o iigaulu, i tekore hiahia hoki ki le hokohoko, me he mca kahore te pai o a tatou boa i era am whenna kite hoko, i a tatou.kai, me la tatou iita tonu i te kai ki lawahi, penei, ka noho noa ho tatou.
Ka pan haere nga riwai inaianei, a, na fcona hoki fea neke ake nga uiii. Ko nga utu bokuboko enei, tae noa ki tenci takiwa. jVlea Paraoa. Paraoa, luaiahi, 20/. le lana. Paraoa, luarua, ill. te lana. Paraoa no nga mira Maori \AI. tae ana ki to I U. Pibikcie, e piki ana e heke ana nga utu 7 245. 50 s. le rau pauna. Taro, le rohi 2!b., 6d. Papapa, Is. 3d. Is. 6d. le puhera. Poaka Me Ara Atu Kai, Te piwhi mete pirikahu, sd. mete 6d. mo te pauna kotahi. Poaka, (niea lote, meaiotekore,)e>d. me ie6d Mea 0 te Mara, Witi—7s.,Bs. te pnliera Kaanga—3s. 6d., 6s. le puhera. Ooii, 7s. 7s. Od. le puhera. Riwai 11. 10s. BJ. 10s. te tana. Aniana, 3d. le pauna. Taruiaru maroke, (e nui ana) of. le lana. Kapia, 10/. mo te lana. Kararehe. Hipi, 17s. 235. mea kotabi. Kau Waiu, 'Si. i2i. te mea kotahi. KuwaoKau, 25, 40herenimote mea kotahi Kai Ke. Te ti, 91. 91. 10s. le pouaka. Huka, 7d. Bd. te pauna. Kawhi, lOd. te pauna. Raihi, 2d. 2di. te pauna. Hopi, 555. mo te bauareweii. Kanara, JPd. le pauna. Tupeka, 25.6 d. os. mo te paur;2. Kai Ke. Pata, 9d., Is. te pauna. Hua heihei, 9d. Is. mo le lekau ma rua.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18571031.2.13
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 11, 31 October 1857, Page 14
Word count
Tapeke kupu
1,147KORERO HOKOHOKO, NGAKINGA KAI, ME TE MAHI O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 11, 31 October 1857, Page 14
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.