WHENUA MAORI EA RIRO I TE KAWANATANGA TE HOKO.
Ka tuhia ki konei etahi whenua me nga rohe, he whenua kua riro i te Kawanatanga te hoko ki nga iwi Maori nona aua wahi. Aianei aua wahi pihitia ai, muri iho ka lukua kia maketetia, ma te langaia e hiahia ana kite hoko wbenua e hoko, ka rfco-i a 1a lana pihi, tana pihi. Apopo ake nei ka taia ki ie " Karere" nei nga panuitanga hokonga whenua a te Kawanatanga, kia mohio ai o matou hoa L angata Maon e hiahia nei kite tan-o
whenua i runga i to Te Kuini tikanga, me te pukapuka Karauna Karaati nei. He mea na malou kia mohio tahi ai ratoa: ko nga Pakeha ki nga ra maketetanga whenua, me nga wbenua e maketeiia ana ai kia lika, te haere atti ote tangata kite hoko wbenua mana i le Kawanatanga. He aha nga tangata Maori te hoko i nga wbenua o Te Kuini, pera me nga Pakeha e hoko nei? He taonga nui te wahi oneone par ka riro i te tangata, be mea hoko i te Kawanatanga, wiiakapamautia >ho kite Karauna Karaati hei taonga mana tonu iho. A, ko tenei taonga, he nioa neke haere ia tan, ia tau, i te mea e tini haere nei te pakeha ki tenei wbenua. He aha rate whiwhi tahi ai nga tangata Maori ratou ko nga Pakeha ki nga uua o te Whai-rawa e tupu ruai ana i roto i te nuinga haeretanga o tenei motu, i roto hoki i te nekenga-haeretanga e neke haere tonu nei tenei taonga te whenua? Ko ta te Kawanatanga i pai ai kia whiwhi tahi ano, kia noho tabi, kia tupu tahi, kia tango tahi ki nga mea pai. Ko ta katoa tenei e aroha nei ki ng;i Iwi Maoi i, kia mahi tahi kia kai tahi hoki. Kaua nga Maori e mea, he hao la le Pakeha i te whenua, kia riro' katoa maua. Kabore. He tokomaha era nga Pakeha, e hoko nei i nga whenua o Te Kuini, kihai i whai moni i te taenga mai ki konei. Ko nga moni e utua nei tana pihi whenua. he mea mahi whakauaua nana i laea ai. Mehemea ma te tangata Maori e mahi, ekore « tino pera te whakauaua ka taea eia he moni rabi ake. I taea ai e aua lu pakeha, he urupu ki le mahi, he maia hoki, a, riro mai te herein koiahi, ka ala rongoa marire, ekore e whiua atu hei hoko mea whakatakolie kau, huhua kore nei, pera me elahi tangata Maori e maumau nei i o ratou moni ina whiwhi. Ko tale Kawanaia >ga, be boko i nga whenua takolo kau a nga Maori, kabore nei e ta<»a te mahi e raiou, beoi, ehara i te mea hei hoko atu ki nga Pakeha anake. E pai ana ma nga Pakeha e hoko mai, e pai ana ano hoki ma nga Maori e hoko mai. I hokona e te Kawanatanga i le tuatahi hei whakaatea, kia atea ai i te raruraru e takoto raruraru nei nga wbenua a nga Maori, te mobioiia le pihi a tera, a tera. Ka riro'i a Te Kuini, kua kore he raruraru, kua marama hei tuku atu kite tangata nana i boko tana pihi.. Ko Te Kuini ano hei luku, ko ia ano hei mana, ko ana Ture ano hoki hei liaki. Tena, he pai ano ma le Pakeha e hoko, be pai ano ma te Maori e hoko ; ko te ulu, kaore e nui ake ma te Maori, kaore e nui ake ma te Pakeha, rile tahi ma raua tabi.
Ahakoa Pakeha, aliakoa Maori, ki le mea ka haere atu kite Whare Mnpi, ka whnkaaiuria mai nga whenua ale Kawanatanga meakft tukua kia maketelia, nga whenna hoki e waiho ana hei whenna hoko, me nga ra e makeleiia ai, me nga likanga katoa"o aua whenua. Mehemea lena etahi o o malou boa Maori te mea ana kite hoko whenna ite Kawanatanga, a, e rapuana kite huarahi e laea ai, e pai ana kia ahn kite Tari ole Hekeretari Maori, kia aia whakaaturina ai nga likanga o te hoko whenua. Ko nga whenna enei kua riro mai i te Kawanatanga te hoko.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18571015.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 10, 15 October 1857, Page 4
Word count
Tapeke kupu
703WHENUA MAORI EA RIRO I TE KAWANATANGA TE HOKO. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 10, 15 October 1857, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.