KI TE KAI TA O TE NIUPEPA O AHURIRI.
Tenei matou kua rongo, kua puta mai he korero i roto i tau nupepa mo te whawhai e whawhai nei matou kia Te Hapuku, mo te piringa atu hoki o taua wha whai kite taha pakeha. Nau i ki, hei rolo i la maiou kakari, ka pula ake he male mo kouiou, he ngaronga hoki mo o kcuiou laonga. E whakapuia ana koe kite mahi a teMoananui ki ngapakeha; me he mea kei runga i a maiou katoa nga malii ale langaia kolahi —a, meaionu iho koe, kia tikina ho hoia hei liaki i a kouiou. E pai ana. Na kouiou eaa whakaaro; e lakolo ke ana a matou. Whakarongo mai! Kahore he male mo koutou i a maiou. E inabara ana koe, lie koanga rawaianga no maiou te whawhai e mea ai matou kia rua rawa nga hoa kakari mo matou—ara, ko le pakeha raua ano ko Te Hapuku? Kahore; kali ano ta maiou whawhai, kia maiou anake ano; ko kouiou, ko nga pakeha, kia noho pai i waenganui i a maiou.
E kore matou e pai kia tahm-i am kite kohuru ]ite iwi nana i whakakiie mai n<*a tikanga |pai ki to matou kainga. Jnahoki —rokohanga mai matou e le pakeha, e noho he ana: nana i lohutohu mai etahi o tikanga pai kia matou, ka pai ai matou. No te oranga o a matou kaumatua, ka ako mai ratou ki a matou, ka mea—"Ki te aro-hoko te pakeha i te kainga nei, kia pai koutou: ahakoa in te utu, ahakoa hikipene noa, tangohia toutia: ko le pakeha tonu hei utu mo to tatou kainga; kei konaanake ano he rawa mo taiou. Na, ko ena kaumatua kua mate, otira e ora tonu aua i roto i o matou ngakau. Ko nga pakeha e noho ana i tenei kainga. he oha no aua kaumatua: kua tangaiatia kia matou; e aroha ana hoki matou ki nga tirohanga kanohi o a matou kaumatua. Heoi, ka patu au i toku matua i te pakeha, me aim mai i hea he tikanga maku? Tetahi, mehemea e wbawhai ana au ki a koe, kowai i hua ai, e riro i aauiemmunga • e huhua ana hoki au tangata, au pu, au paiira. Kaore-ko la matou e pai ai matou, kia noho tahi tatou i te kainga i kiia ai hei kainga mo tatou; kia mahi tahi ai tatou i naa niahi whakarangaiira i te langata: kola tenei, he mira paraoa, he mahi kai, he wliangai h.pi, he aha atu, he aha atu. Mehemea ka lahuri matou kia koutou he papuni tonu alu ta matou i te ara mai o enei nga pai kia matou. Ka mutu. Koiahi hoki ta matou korero kia koutou • ko ta koutou whakahe ki a Te Moananuj. E uka ana. Otira, ko te Moananui ano a le Moananui; ko matou ano maiou. Ka he tena tangata ki a koulou, ko te hokinga iho o tona he, kei «. ia ano, ka he matou kiS kou, tou, kei a matou ano te tukunga iho o to matou he, kite tika nga mahi ale raugatira ka pin matou ki a ia; ki le he, hoki matou epipi atu. Kihai koutou i mohio ki te He ole Moananui, he rama? Na koutou ano ia i whangai ki ta koutou na kai kino Kua on i a koutou le whakatakoto he ture hei tiiiro ki nga he o tatou, o maiou, o tou Ka tohe tonu aTe Moananui, tetahi atu tangata ranei, ki tepatu i a koutou, ma te lure e tit.ro, e whakarite, ka patu tetahi o koutou it matou, ma te ture e titiro, e kar. e Inahoki, a Mohi Kokiri, na te pake! a i patu ki Wa.pureku, a male tonu iho: ka kua, na le rama, mku tonu atu matou, na tp rama. Heoi. kaua koutou e owhiti. Ka he tetahi o koutou, o matou ranei, ma tatou tahi e mahi i runga i te tikanga 0 te ture, m mahara koutou, fcja koutou ana.te te
pouri mo lenei whawhai e whawhai net matou : e taea hoki te aha, i to matou kainga e nro ana i aTe Hapuku. Mchemea e riro aua ptahi o ou kainga te tango, era tonu koe e nil. Koia hoki me matou e riri uei matou mo to matou kainga. Ka mutu a matou korero kia koutou. Na Tareha. " Karaitiana Takamoana. *' Te Karawa. " Te Maienga. " Renaia Kawepo. " Te Waka Te Kawalini. « Te Hira Te Ola. " Wircmu Te Rewarewa. tc Karauria Pupu. " Porokoru Mapu. " Paora Kaiwata. Me etahi atu.
r. « „ Ahuahu, Hune 20ih, 18:>1. E Hoa, E Te Tatasa, Tenei la maiou korero mo te Kai titiro Mira, Kia whakahokia mai ki tana mahi titiro Mira. Kei a matou te ritenga i roto i te tau; kia hoalu i roto i te tau 91., mo te Mira kotahi enei ulu ; ko te ritenga tenei mo nga Mira 26. Kei a Rawana ta matou utu, ma Kawana ano nga kai titiro e ulu Ko ta matou me hoatu ki a ia, kia maui pai ai ia, kia titiro pai ai ki nga Mira; no te mea i peneitia ai e matou kia wehi ai ratou kia mahi tika ai ki nga Mira. Na, kite whakaae koutou, me ta kite nuipepa, ki te perehi, kia kite nga tangata o nga Mira. Na Anatipi " Hone Pumipi 11 Hone Te One " Te Kepa il Hone Ekelone. nga kaumatua, Na Nuitone " Maiiri * l Takerei Mete whakaminenga katoa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18571015.2.20
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 10, 15 October 1857, Page 11
Word count
Tapeke kupu
914KI TE KAI TA O TE NIUPEPA O AHURIRI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 10, 15 October 1857, Page 11
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.