E hari ana matou i te rongonga ai kihai i hapa i o matou hoa Maori ta matou i ako ai ki a ratou e tetahi o nga Karere; ara, kia ruia nga whetui me nga whenua takoto noa ki le karaihe, kia whai tukanga pai mo a raiou hipi, kau, hoiho. Ruarongomalou, e iii ana etahi ole hunga ngaki whenua o Waikalo ki le purapura, hei penci; ako ta maiou lenei e hiahia nei, kia rapu te tini ole tangaia ki lenei mea. Oirra, kilo le Pakelia wliakaaro, ehara tenei i te lakiwa lino pai hei ruinga mo le karaihe mete korowa Pakelia. Kua mohiolia e ratou ko Maehe, ko Aperira, ko Mei, nga marama e lino pai ai letnpu. Ko le mea i kore ai e pai tenei marama hei ruinga mo le purapura ki tc papa in he mea kaore e ata kaha te lupu o te karaihe, kua pihi ake le rarauhe, a ka kowaowaaia le purapura i ruia ra; olira, mehemea ruia ile ngahnru, tae rawa ki enei marama, kapi kaioa te whonua, a kahore he lupu ranga ake 1110 te rarauhe. Olira he mea matanga ano kia ruia le purapura i lenei marama kite whenua kua lino whakapaia, kia whai purapura ai mo te ngaliuru. Ma te penei ka whai purapura ai le tangaia mana ake, mo ana hoa hoki, —aekoree 11 ui te ulu—ka kore hoki he ngenge, he mauniau laima, he whakapaumoni, i leliaerenga ki
nga kainga Pakelia kite hoko. Ma nga tailamariki tenei pukapuka ekorero ki nga kaumaiua, ki nga kai tiaki o nga maara, e kore nci c mohio kite korero pukapuka, ama i aiou e mahi. Hokona elahi purapura pai nia lalou, a ma ratou le whakaaro ki le rui ki nga wahi pai mo le laenga ki le marama ki le mi kua whai purapura. Ka kiiea ki nga kupu c takolo ake nci, no le Maramaiakahaere o Nui Tirani, i laia ki Whakaraupo,ta te kai ngaki Pakelia likanga mahi ki lenei motu. " Ka hauhakea nga riwai, ka rakurakuliia te whenua, kobikohia kaioalia nga kakau me nga lam ka lahuna kite ahi,horahora rawa I ka tabi ka ruia le purapura, c rua rakurakuhanga ki le rakuraku mama, a i muri lata ibo, ka pebia. b kore e lae ki le wha o nga marama, kua nui te tupu o te taruiaru, ka tukua atu ngahipimengakau ki tekai, a, lae noa ki le mulunga o te marama o Hepitema. Ka whiua atu ano mo nga marama e toru, a tue rawa ki le lahi o nga ra o Tibcma, kua nui le tupu o te karaibe bei hanga //c«maroke Kaoli tena iekokoti,tehanga,te whakapu, ka atea ano le maara na liei haerenga 1110 kararebe, a, te marama 0 Hepeiema ra ano. Penei loiiu mo nga lau maha bei kai ma nga kararche, he mahi bei /*<??'pena tonu. He mea pena ano te whenua kapi i te takakau ina ruia ki le ktiraihe, cngari me parau ka lahi ka rui ite purapura. Na, abakoa rau tini nga eka oneone parapara kainga, o nga whenua lata ki Akarana pai rawa nei te whakatupu kite karaibe, he mea tahu ku te rarauhe rui noa le purapura he mea rakuraku kau kite maia ote whenua kihai nei i imrihia e le parau e le ho ranei; ahakoa he mea penei kau, miharo anatetangaia i le tupu, male ana te raraulie, pihi ake lie karaihe, a nui ana te kai 1110 nga kararehe. i£o Xe nui, ko te wkakaiianu o te purapura mo te eka kolabi, kei te whakaaro ano 0 te langaia ; engari e penei ana to te tini: Pacey s Perennial Rye Grass 26 pauna hue Dutch Clover 5 Cow Grass, or perennial Red Clover 1 tc Huia 50 pauna mo le aeke Ko elahi, ko nga tangala c liiahia ana kia lumau lonu te tupu o nga karaibe, kia lini noki nga ahua ke, e rui penei ana : erennial Rye Grass 40 pauna Italian Rye Grass 2 « Meadow Fescue 9
Cock's Foot 2 " Sweet Vernal 1 " Timothy 1 " Meadow Foxtail 1 " Festuca Pratensis 2 " Avena Flavescens 1 " Trefoil and Lucerne 2 11 Perennial Red Clover 2 " White Clover 4 <c Huici 30 pauna mo te eka* Na kite pai te whakananunga o enei tu karaihe, e pai ano hei rui kite tint o nga oneone. Na, kei te ahua ke ano ote oneone, te rere keai hokite whakaranu o nga purapura; ko etahi karaihe hoki e tupupat ana ki tciahi tu oneone, e kino ana ki etahi alii. Me haere atu nga hoa Maori ki o ratou hoa Pakelu kia whakaaiurina nga tu karaihe kua luhia atu nei; heoi ano ka rnutu ta mar tau kite tumanako tenei ake e mahue te kaka tarataraoto tatou motu, ara te rarauhe, ka mau kite kahu maeneene, ahuareka ki te karaihe : era hoki e puta ke nga wlietul ketunga poaka hei kaari haerenga mo te hipi ata kai rawa ko to kau atawhia. Ko nga utu enei mo te karaihe ki Akar rana: — Rye Grass 9s. mo te puhera Trefoil 7s. " Trefoil (English) 9d. mo te pauna Cocksfoot 9d. " White Clover from is. to Is. 2d» "
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570831.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 7, 31 August 1857, Page 1
Word count
Tapeke kupu
861Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 7, 31 August 1857, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.