KO HAIRUHA.
Upoko 3. Kia tautini i muri mai i te matenga o Kirihu me nga Ririana i a Hairuha, ka takoto tana whakaaro kia whawhaitia a Papurona e ia. No mua ia te ki poropiti a thaia, tena e horo a Papurona i a Hairuha, a maua nga Ilurai e luku kia liaere atu i te whenua i whakaraua nei ratou. No nma noa atu a Ihaia, no muri nei a Hairuha, e rua hoki rau nga tau o to raua takiwa, licoi na Te Atua a Ihaia i whakaatu i mohio ai ia ki nga mea e pnta i nuiri i a ia. Tirohia ihaia 44 Upoko 26, 27, 28 rarangi. Na, ka whakamenea la Hairuha ope nui, ka wbakatika am i Pahia, ka haere, Papuronia. Ko te tau 540 tenei i mua oTe Karaiti. Na, whakapaea ana e ia taua pq, a Papurona, nohoia ana e te ope ra, erua tino tau e whakapapa ana i waho o nga taiepa, hua noa ma te hiakai e patu te tangata whenua enoho ra i roto i tana pa. Kaore, kua takoio he kai ki to ralou pa, nui noa atu, kia ruatekau pea lau e kai ana, ekore e pau. Na konei mahue ake te whakaaro kia waiho ma te hiakai e whakangehe e horo ai te pa. Na, ka hanga ano; aianei, ko te mea te taea e te huaki, e te whakahiakai, me ata makiri, me liuihauga, ka taea. Na tera le wharua mai ra, i runga iti ake ote pa, lie rolo, ko te wai kua mimiti.. Ue awa lioki tona e tuwhera ana, te roto mai, a, to taha ote awa nui. Kahore ia he wai o taua awa keri o laua roto hoki. Na, ko te awa nui, ko Uparati, i wahi pu i waeuganui o te pa, o Papurona. Na, ka hanga e Hairuha, ka talari; a, tetahi po tukunga hakari nui a le hunga ote pa. Na, ka, whakauohoia etahi o ana tangata kite wahi i taia ai te awa keri kite taha ote awanui, a whakahaua iho kia keria potia te pare nga o te awa kia tukua te wai o (Jparaii kia na tana waikeri ki rolo kite wharua roto ra. Ko tana ope ka wehea, ka v>hakanohoia telahi matua kite taha runga ote pa, e rere am nei te
awa ki roto, ko tctahi malua, kite taba rare? e puta nei le awa ki wabo. Na, whakabahaiho cia kia taria le hcmonga ole wai na taua wahi ka keria mai ra, a, ka lakoto kau le lakers ole awa, me na reira atu le ara o r le taua ki rolo ki le Pa. Na, taka ana kite po i takoto ai taua, hakari, na, kaliorc he kai mataara i runga i nga taicpa, ko nga rangaiira katoa o tc pa. kei te iuu- waiiui, kei le whaka'iaurangi ratou tabi ko Perebatara, Kingi o Papurona. Na, kalahi ka keria te pariu* o te - awa ra e le hunga keri, huri ana nga wai o . te awa o Uparati ka na te waikeri atu ki tawa wbarau roto ra, lika tonu atu te faua , ra i le weherua, ka u a rolo i te riu o te awa ka takoto kau ra, a, tapoko tonu ki roto-ki le pa. Na, ko le horonga o Papurona, i horo ai i a flairuha. Ko te tau 008 tenei i mua oTe Karaiii. Ivoia rate po i kitea at c tc Kingi te tuhituhinga a to Te Alua ringa. ki tc pakitara 0 te whare, i tikina j*a a Raniera Poropiti hei wbakaatu i le likanga o, am kupu, Mene, Mene, Tekere, Uparihim. Tirohia Uaniera, o IJpoko, 23—28 r rarangi.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570831.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 7, 31 August 1857, Page 5
Word count
Tapeke kupu
618KO HAIRUHA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 7, 31 August 1857, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.