NGA RITENGA MAORI ME NGA TURE. O INGARANI.
Tenei ta matou kupu arataki i te whakaaro o nga hoa maori kia ata kitea ai e ratou he pai ranei, he aha ranei, e puta ki a ratou i runga i te tangohanga o nga Ture o Ingarani hei mana ki runga i nga tangata katoa. Me anga whakamuri te tiliro, ki nga wa ka pahure ake nei. Titiro ki nga tint mea ate Pakeha kua tangohia, kua manaakitia e ralou, whakarerea iho ana mea akeo mua, o te wa kaore ano te Pakeha kia tae mai. He karakia ano to te maori me ona Atua horihori hoki ; homai ana e le Pakeha ko tona karakia, mete korero ote Atca pono. He kakabu ano ate Maori; he kakahu ano ate Pakeha i man mai ai. He kai ano ate [maori; be kai ano ate pakeha i hari mai ai. Keri ana te maori ite aruhe, rore ana ite kiore; kawea mai ana ete Pakeha, ko ana riwai, ko ana witi, ko ana poaka. Ka te maori tana toki kowhatu, na te Pakeha tana toki piauau i inau mai. Ho. ko la te maori; kawea mai ana ele Pakeha tana karchu, tana parau. Ta leialii, wahaai ki -ana tuara nga kai o tana maara, whakawalia ai ranei kite tuara o tona hoa wahine (ko te he rawa hoki tena); ta telahi, homai ana tana kaata, tana hoiho, hanga ana he rori kia pai ai te
haere. ITe wafca la tc Maori, lie kaipuke la ic Pakeha. He paoi patu aruhe ta teiahi, he mira la tetabi. Waihoki he Ritenga ano o te Maori i'roua, lie Ture ano, a. e man noi i ano; a, he Ture ano to to Pakeha. Ma le ! Maori e ala whakanro,.bo lehca ranci e pai het lure whakaora mona. | Kua kilea ele Maori ko te karakia i homai e le Pakeha, me nga kakahu me nga kai mete parau, me tc kaata, mete mira ale Pakeha, i r.ekeake le pai i ana ake mea i rokohanga mai ai, Te ai he mea pena me ole Pakdia ki loua ringa, to- laea lioki te kimi am e ia. Na, mea ana te maori i konei, me main nai enci mea kaioa kia riio mai ai; mahia ana, whiwhi ana hoki. Waihoki, ko tenei, me he mea e lohunga ana te whakaaro, ka penaiia nga lure o Tngarani; ka whaia ponotia kia wawe fa le whiwhi ki n«a painga o aoa.Turc. E kite ana hoki iaV mana ana ana Tnre i a maiou, e ala nobo nei, e whai likanga nci. Me to le Maori mohiofanga hoki kua timata inaianei, kua mea ano hoki ia, ma le whai tare penei anaj ko-ka kite ia i tc-aoho lika, i te noho ran«*a- ? lira. °
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570815.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 6, 15 August 1857, Page 1
Word count
Tapeke kupu
463NGA RITENGA MAORI ME NGA TURE. O INGARANI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 6, 15 August 1857, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.