KORERO O TE HOKOHOKO O TE MAHINGA KAI, O NGA KAIPUKE.
No te 1 tae noa kite 15 o nga ra o Akuhata.
Kahore he kaipuke i u hou mai i nga wahapu o Atareiria i muri mai o tera tuhituhinga; na, e noho awangawanga ana maloa i inaianei ki nga rongo hou, ka ma runga mai i ile Moa, lena meake ka u mai. Kua neke te uiu ole paraao ki Akarana ; nei, ara, ko le nekenga lenei erua pauna ile j lana, ma ka hokona nuilia, kua hoki hi ie i u , lu mo l , c . kaan « a en » a, « l c wili kuaiieke ! ake, kotahi bereni ile puliera. Oiira kaua ! hoki emea, he uiu luturu enei, kia puia mai ano nga rongo i Atareiria, kaiahi ka kake, : ka hoki ranei. ' > Kotahi ano ie kaipukei u mai i tawahi, ko i terainapoa,hchipi,7B9iana KapeneßouiilL no Hanana, he laonga nga manga ole kaiMpuke pai nei, 89 ng-.x pakeha eke mai le Karamia, he paaka, Kapcne Eiij bana, i rere mai tenci kaipuke i Rauana ; no ie i o nga ra o Mei, lenei pea meake u : mai. i E rua nga kaipuke kua rere alu ki Poiha- | keua, tomo lonu i nga kai o lenei mom ko le ; Pintaiiora, 10l lana, Kapene Makarini, n-a !fd W U n ra^ au kaui » l lan S a * eke; me tePereki, Poiingi Rahi, 184 Tana, Kapene Keramu, nga manga, 4000 pubera wili 400 puhera papapa, 50 lana riwai, 27 tana tfihi /nnn i a - P -° ak , a whaka P aoa > 3 peke purapura! 4000 whin rakau kani, M nga tangaia eke ii nui baere ana le minamina o rumja ki rakau kauri o konei. ° ws° lG Al ! reira Paketes he kune > Kapene NAeterara, kua puia am i Manuka, kua rere t\ n T a non D f I"* 118 ? 28 > Coo >vbiti rakau kani, 2o 000 toeloe whare, 148 pou whare, 1200iiwatawaia,30nga langata eke e rere alu ana ki ie keri koura ma ratou i \\ bakaiu ; pai lonu hoki nga rongo i puia mai nei, mo laua wahi, tokomaha nga Nangala e baere ana ki reira; ko Tamaii Vaka [hoki ka baere ki reira. Tenei teKeneriwaia
— i be hip!, te uta nci i nga kai e konei, c rere i ana Id Ranana, nga manga he knpia, he kohala kapa, he huruhuru liipi, he hiako kau, . he laringa ki.u, Ire muka, he aha, he alia; | k;a tae pea kite muiunga o temarama nci, ;ka lomo, ka rere; hei reira ka uta nui ano | teiahi kaipuke mo reira ano hoki. Kia pera te mahi ote Maori kite whakainpu himihtmi hipi, me ia e malii nei i le win i te aha, i :,e aha, penei,ekore e takitabi- : tia te rcrenga kaipuke ka hono lonti te ho- : kihoki o nga kaipuke nunui o nga kaipuke i papai, uta rawa hoki ki nga kai o konei; ma | reira ka whai laonga ai tenci molu, ka rar»i?atira baere hoki. Ka maha nga kaipuke o te tahataha ka | tapoiio mai . te pakiuci, he nui hoki nga kai i i utaina mai, 56 kaipuke, 875 lana, 76 tan-gala-eke, nga manga, 420-2 puhera witi, 903 ; puhera kaanga, 500 puhera ooti, 93 tana |nwai, 69 hanaraweti poaka whakapaoa J l4O kanarawcii poaka tole, 10 hanaraweii paukina, 8 hanaraweti hinu poaka 5 hanaraweti pats, 450 hipi, 80 poaka, 9 kau 1 2 huFho, 50 heihei, 25 tana hinu lohora, 12 kaho hinu lohora, 18 tana kohatu kapa,- B'r laua kapia, 25 hanaraweti peha towai" 4 hanaraweti hioko kau, hanga hu, i poti weera, 500 periki, 450 wliiti pou whare, *8 pou lili, H hanaraweti kcha tonapi '6OO wawa taiepa, 54,100 wliiti rakau kani 59,000 toeloe whare, 291 tana wahie. Ko nga kaipuke kua rere atu kite tahatika e toru te kau, 694 tana, 59 tangaia eke, mei nga taonga hoki. No muri o te tuhituhinga o enei e mau i runga nei, ka tapoko mai te Moa.tana ronjro lae ana kite 51 oHurai, he taonga te utanV 10 nga tangaia eke. * 7 i Kua neke ano te utu o te paraoa, 2/. i te lana; ko to reira uta inaianei, te tuatahi,23J. mo te tana, 25/. mo te tuarua, te wili 9 bereni mo te puhera. A houanga nei pea te lino manakohia ai nga kai o Niu Tireni. Ko nga papa onematua kihai i taea te parau i te waipuke a kahore hoki i wh-akanuia te mahinga kai ahakoa ka lini haere nga pakeha i reira ka hono lonu hoki te u mai o nga kaipuke tangaia e rere mai ana i era aiu whenua.
Ko nga uiu hokokoko enci taenoa ki lenei takiwa*
! Mea Paraoa. ! Paraoa, lualahi, 18?. le tana. Paraoa, mama, IG/. te tana. Pihikele, c piki ana e hekc ana nga ittrr 225. 28s. le rau pauna. ' Taro, te rohi 21b., od. Papapa, 15..6 d. le puhera. Poaka Me Aha ■ Atu Kat, :Te piwhi mete pirikahu, sd. mete 6d. mo te pauna kotahi. Poaka, (mea tote, meatotekore,)sd. me te6<J | Mea o te Mara, ! Wiii,e ili ana tana kai, 6s-6d.,7s.tepul)etu,. i Kanga—6s. 6d., 7s. 6d. te puhera. | Ooli, 7s. 7s. 6d. te puhera. i Riwai M. 10s. 01. te tana. ! Aniana, 2d 2id. te pauna. | Tarutaru maroke, Al. 51. te tana. Kararehe. j Hipi, 175.255. mea kotahi. Kau Wain, 9J. 12f. le mea kotahi. Kuwao Kau, 25, 40 hcrcnimo te mea kotnl& j Kai Ke. ITe ti, 6r. 6r. 10s. le pouaka, j Iluka, sid od. te pauna. j Kawhi, lOd. te pauna. Raihi, 2d. 2di. te pauna. Hopi, 355. mo te hanereta. Kanara, iOd. le pauna. ! Tupeka, 2s. Gd. 3s. mo le pauna. i j Kai Ke. Pala, Is. 3d., Is. 6d. te pauna. Uua keihei. Is. 3d. mo le tekau ma rua. ; Heihei, 3s. 6d. takirua. jParera, ss. 6s. takirua. | Kuihi, 55., 6s. 6d. te mea kotahi. ; Pipipi, 7s. Bs. 6d. te mea kotahi. I Poaka whakapaoa, lOd. i Id. te pauna.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570815.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 6, 15 August 1857, Page 6
Word count
Tapeke kupu
985KORERO O TE HOKOHOKO O TE MAHINGA KAI, O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 6, 15 August 1857, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.