KO NGA TUPUNA O TE PAKEHA.
E hoa ma, UNKNOWN nga Tangata Maori, kia rongo mai koutou; ko nga tupuna ote Pakeha, kihai i rite ki nga Pakeha e ora nei, te mohio. He maha nga whakatupuranga uri i noho kuware. Titiro ra ki to rakau meroiii. He ili rawa taua rakau i te pulanga mai i te oneone: kolalu pea ona rau, e rua ranei. I nniri mai
ka tupu ho munga kotahi, e rua. He taw ano, ka tupu be manga ano; tupu ai laua rakau ka maba nga manga. Mini ibo, ka kitea he kai i runga ite rakau; a, ka niaha nga tan i hua ai, katalii ka-niaha nga kai. Na, i rile ano kite tupu oto rakau te tupu 0 te mohiotauga o te rangatiratanga o o malou iupuna. Na, i nuia, ite mea "kahore ano a te Karaitj i puta noa mai hei whakaora mo taiou, heoi ano te iwiwhai-mana i tawahi i Uropi* ko te iwi o Roma : ki a malou, ko te na. Ko Hiha te ingoa ote lino rangatira o taua iwi, o te kingi. Na, ka whiii mui a IJiha ma ki to mntoir motu ki Ingarani. He niaha ona kaipuke, he tmi aua hoia. Kihai i haere mai kite whakaakoi o malou tupnna kia inoi atu ki te Atua pono: kahore hoki ia i mohio kite Atua. Heoi ano tana i mahara ai he rnom pai a Tngavani, he whenua tupu kite kai; a mea ana ia, kia taugohia a Ingaram hei kainga mo lona iwi. Ko te Piritone te - ingoa o ta matoit iwi reira: ko Piriione temotu i mua, ko Ingarani inaiariei. Na, ka tae mai a Hiha me ona mano tini kite riri ki le Plritone, Ka haere atu o maua tangaia kite tahao te moana ki le riri kite Romana. Na, ka-wha-whai maua ko te Romana: ka hinga to tetahi. ° Ka-kaha- tera, ka whati maua, a noho ana tera i runga ito malou oneone. Na, ka riro atit te tarii wahi o to matou motu i a ia. 1 imiri mai, ka whakaiika ano maua kite wbawltai; kahore maua i kaha kite pana i tera. Ka hoki ana tera kite tiki tangaia. Ka whakaierekia mai he ope nui rawa. Ka whawhai ano; ka hinga maua. Na ka riro te tahi wahi atu ote mom. Te whakaaronga ake, k'angaro maua, houhia ake kite rongo. Ka mau te rongo, he tini n<r a tangata o te Romana i haere mai ki to matou motu, a noho tonu iho: a kiia ana letahi tangata o ratou hei kawana. Hei iwi kuware maua i reira. He whare kino, he whare nonohi, nga whare o o matou tupuna; he mea hanga kite rakau nga taha—ka nga olaota o reira hei toeioe mo runga. Kahore he winz (window), kahore be putanga paoa. Ko o ratou taone i pera te hanga me o koutou pa i mua: he mea maioro a waho o te taone hei whakaora i a ratou, kei taea e te hoa riri. Kahore ratou i mohio kite ngaki ite oneone : kahore a ratou riwai, kahore he kumara. Engari he kau, he nanenane, he bip>, e haere noa ana i te koraha; a whakanguua ana e le Piritone, ka man, ka pau;&
hei : Raf ma ratou. Ko etahi o nga kau, onga nanenane, i hopufeia, a whakararatatia* ana e ratou; a whakatetekia »na te waiu o nga fcau hei kai ma ratou. He kore kai, karapu ratou i nga mea tupu noa i te whenua?: bei kai; penei me le tangala maori e rapu nei i tepolMiey i te koroi* i te tawa, i teaha noa ihoi*. Ebara niaua i te iwr kolahi i reirav-. JJe- tiro- nga iwi; be rangatira to letahi iwi, be rangatira to tetabi iwi. E wbawhai ana letahi iwi ki telahi; e kino ana, e mauahara ana tetabi ki teiahh Engari nga iwi ote tonga i ntohio: ko nga iwi o te nota i kuware. "He mea hoki, i ha* ere mai etahi kaipuke kite taha kite tonga o Ingarani-k't te hoko Una (tin): be mea keri na o matou lupuna i roto ite whenna. He rerenga kolahi mai no nga !*aip»ke. Ko nga iwi i nobo kite taha kite tonga i mohio kr te whalu kakahu: he mea mirote huruhuru o a ratou hipi, o a ratou nanenane, a whaluaana hei kakahu nio ratou. Ka tukua aua kakahu kite wai bei wbakamangu. Ko nga iwi o te nota, nga lane nga -wahine, kahore o ratou kakabu ke, ko nga hiako anake o nga kararebet paiua eratou o ratou,kakahuv He mea ta ano o nga Piriione linana kite moko: ko nga ko nga tangala loa, he mea ta o ratou tinana kite ahua ote ravo te-marama, o te tini noa iho o nga kararebe. He poli ano o ratou, he poti m&roiii. He mea ha-nga klnga rakau ririki, be* mea raranga: ko roto, he hiako kararebe i whakapirrtir*. . Mama noa taua poti, ma te laagaia kotabi e waha ki runga ki tona tuara.* Kotah; anake le langata i noho i nrnga i te poti; kolahi tana hoe, penei mete tangala «iaori e hoe nei i tona kopapa.. (Tcna- te roanga.)
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570731.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, 31 July 1857, Page 4
Word count
Tapeke kupu
866KO NGA TUPUNA O TE PAKEHA. Maori Messenger : Te Karere Maori, 31 July 1857, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.