PUKAPUKA NO RANGIAOHIA.
Kite Kai tuhi tuhi o te "Karere Maori" tenei pukapuka. He mea atu tenei na maton kite Kai tuhi tuhi o te "Karere Maori," kia kaha tonu ia kite tuhi mai ki nga langata Maori e noho kuare nei, kite tango i nga tikanga e kake ai te tangala Maori. Whakarongo mai, whakarongo mai, whakarongo katoa mai nga Pakeha o Akarana, o Pewhairangi, o Taranaki, o Whanganui, o Poncke, o llcretaunga ; nga Pakcha o rnnga, o raro, ote tua whenua katoa. I nga lau kua pahure ake nei e whakaaro ana o matou ngakau kite rapu i tctahi o nga tikanga Pakeha, a tae mai ana ki tenei tau, ka timaia to matou mohiotanga ki nga tikanga Pakeha. Eki ana hoki tekupu i roto i te " Karere Maori" nei, me tango te tangala Maori i te kau, i te hipi, me tuhuri ki te mahi paamu, katahi ano ka rangatira le langaia Maori. No te Nuipepa ote lau 1857, ka lahi ano o matou ngakau ka oho kite rapu tikanga mo matou. Kua timaia to matou rapu i nga tikanga Pakeha i naianei, kua hoko malou t tc hipi, i le kau, kua tahuri maiou kite mahi paamu i naianei. Xo to maiou whenua i waiLio kau kia lakoto kau ana imua, kua mahia e matou i naianei, kua pihilia e matou kia rua rau eka, kia ritna rau eka, a lae noa kite rua mano eka, ma te tangala kotahi. Ipihitia enei whenua hei nohoanga iho te kail mo le hipi, hei mahinga mo te witi, mo tc riwai, mo le oti, mo te koroa, mo tekaraihc, nio tc paare hok;, hei hoko kite Pakeha; hei kai hoki nga koi oa nga karaihe, ma nga kau, ma nga hipi, ma nga hoiho hoki. Ko enei korero me tuhi rnai ki roto ki f.e "Karere Maori," ma le Kai luhi-luhi ole <4 K:u'rre Maori" c pc-
rehi niai, kia kite o roaiou whanaunga Pan keha Ito maiou whakaaro. Heoi ano lo ruatou korero kite Kai luhiluiii ote "Karere Maori." Na nga rangaiira katoa o Rangiaobia Na. Wiremu Toe-toe Tumohc. Taati Te Waru Te Munu. Te Wiribana; Te Rimana. Taiihon. Taniaii. Manuka. Penetita Te Warun^; Te Ara Waere. Paki Wcro Noboniolu. Rotolriko Nga Hape. Te Matenga Te Wi. Roto-hiko Tulaki.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570630.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 5, 30 June 1857, Page 3
Word count
Tapeke kupu
382PUKAPUKA NO RANGIAOHIA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 5, 30 June 1857, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.