KORERO O TE MAHINGA KAI, O TE HOKOHOKO, O NGA KAIPUKE.
No te 15, tae noa kite 30, o Hune. No mua noa atu ano to matou ako ki nga hoa Maori e whakatupu nei i te kai, kia tahuri tata ano te whakaaro kite mahi Ooti, Paare, Kaanga, Pine; mete witi mete riwai ano hoki. Tc take i penei ai te ako e matou, koia nei, he iiui no le ulu ki Alareria mo te Ooli mo tc Paare, mo te Kaanga, mo te Pine, mete papapa witi. Ko le witi me te riwai e ili ana le hoko a le Pakeha, i nuku rawa ake hoki te ulu o te o oli i lo tc witi utu, a, i nuku ake ano hoki te ulu o te kaanga i lo te witi. Kahore ano \ ala ranea noa enei mea j tauria ake nei, ara, te Ooli, le Paare, te Ka. anga, mete Pine, kahore ano ina te hiahi.j hoko. Metitiro o matou hoa ki nga korcr^
bokohoko e laia ana kite "Karerc" nei, ua ka kitea e ralou c liira rawa ana le wili e riro mai ana i nga kaipuke rere ki nga lahataha ole motu nei, ko nga Ooli, Paare, Kaanga, e ili noa iho ana ; ma konci kitca ai lie nui te rawa e ma hue kau ana i nga tangaia whakainpu kal, ina hoki le maliia nyitia enei raea e mate nuiiia nei. Ina hokT, i tenci marama 5502 nga puhera witi kua lac mai ki konci no nga kainga tahatalia ; a, ko te kaanga 1065 puhera, te Ooti 80 puhera, a kahore rawa he paare. Mehemea e ngakia nu'ma ana te Ooti, te paare, te kaanga, pcnei, e hono tonu te u mai o te kaipnke ki konei, a ma reira ka manakohia te wili, te paraoa, le riwai, le aniana, le poaka, me era atn mca hei lioko; ara ma reira kawhai muni ai tenei wbenua; ko tenei, c rawa-kore ana. Otira hcoi tenei. E nga tangaia whakatupu kai, kia matau koulou; maliia tenei takiwa ruinga purapura, ara te takiwa e tu nei. Ko te korero o nga kaipuke mo Hune kaloa. Ko nga puke n mai o tawalii, e iua perekino Poihakcna, ko Ilera, J2l lana, Kapcne Pata; ko te Katarnta, (I) 118 tana, ko Tanenga te Kapcne; be taonga nga utanga, 7 Pakcha eke mai:—Ko tekune Emire Arihana, 99 tana, ko Korina telKapenc; ko Zillah, 66 tana, ko Huniti le Kapetene ; me tcpereki Kataruta, (2) 217 tana, ko Kereni te Kapene; be taonga te utanga, 22 tangaia ike mai :-me le perekitina, Te Perei, 107 lana, Takena te Kapene, no Nowha Kolia, 96 Pakeba eke mai. Ko nga kaipuke rere alu, ko te Moa, 257 lana, Tamihana le Kapene, 68 tana kohatu kapa, 14 pokai* here wuru, 455 hiako kau, 505 peke riwai, 7 pouaka aniana, 1171 peke me nga pouaka me nga kaho kapia, 57 Pakeba ckc; ko te pereki Katarnta, (2) 217 | lana, Kcreni le Kapene, 50,000 whiti rakau kani, 100. lana kapia, 25 lana riwai, 400 puhera witi, 16 nga Pakcha eke —ko Poihakcna cnei puke erua :—te perckitini Ilerena, 156 tana, ko Karaka tc Kapone, 60,000 whiti rakau kani, a 10 Pakeba ckc atu, ko Poti Kupa : —ko tc Wonga-Wonga, tima, 105 tana, koPaurcne le Kapcne; be tacnga nga utanga, me nga Pakcha 14. e rere ana enei ki nga wahapu o runga, ko nga hauga mc nga tangaia koreirnano ; ko tckunc a te Pihopa o Nui Tireni, Te Ripcka o tc Tonga, ko Iluiini te Kapene, ko te Pihopa me etahi atu Minila, ko VVhakatu mc era wahapu o rungaKo le kaipnke ko Kcneriwaia, 557 tana, ko Tc Tone te Kapcne. ko ctahi o ana taonga o Ingarani mai ano me nga
Pakeha eke 16, e rere ana ko Taranaki. Ko nga puke u mai i nga waliapu lahataha koia nei, 51 huihui, nga lana 1752, 107 langala eke mai, 5502 puhera witi f 1065 pnliera kaanga, 80 puhera o oli, 63k tana riwai, 1 tana paukena, 6 hancreweiti aniana, Slakai hua rakau, 1 keki honi, 2 kaho liinu poaka, 8 hanereweili pata, 12 hancreweiti poaka whakapaoa, 2 hanereweili ika wliakahanereweti poaka tole, 58 poaka ora, 59 kau, 50 tanakowhatn kapa, 549 lana kapia, 28 lana hiako Tanekaha, J lana muka, 5000 tiwaiawata, 19,000 loeioewhare, 200 kohatu lakuahi, 4 pou liii, "52 rakau tthakapakoko, 200 rakau hua, 528 tana wahie, 2200 pou me nga wawa taiepa, 40,000 wliili rakau kani. Ko nga kaipuke rere alu ki nga waliapu laha taha, 54; huihuia nga lana, 125% a 102 langata eke, me ona taonga ra ano. Ko nga utu liokohoko enei tae noa mai ki tenei takiwa. Mea Paraoa. Paraoa, luaiahi, 181. te lana. Paraoa, luarua, 16/. te lana. Pihikete, e piki ana e heke ana nga uiu 20s. 25 s. te rau pauna. ' Taro, te rohi 21b., sd. Papapa, is. 6d. te puliera. Poaka Me Aha Atu Kat, Te piwhi mete pirikaliu, sd. mete 6d. mo le pauna kotahi. Poaka, (mea tote, mealotekore,)sd. me leGd Mea o te Mara, Witi, e ili ana taua kai, ss. te puhera. Kanga—4s. 6d., ss. 6d. le puhera. Ooli, ss. ss. 6d. le puhera. Riwai 51. 10s. 41. te tana. Aniana, Ud 2d. le pauna. Tarutaru maroke, 5L 61. te tana. Karakehe. Hipi, 17s. 255. mea koiahi. Kau Waiu, 91. 121, le mea koiahi. KuwaoKau, 25, 40herenimote mea kotahi Kai Kb. Te li, 61. 61. 10s. lepouaka. Huka, Kawhi, lOd. le fauna. Kaihi, 2d. te pauna. Hopi, 555. mo te hanereia. Kanara, lOd. te pauna. Tupeka, 2s. 6d. ss. mo te paui»a. Kai Ke. Pata, 2s. te pauna. Hua lieihei, 2s. sd. mo le tckau ma rua. Heihei, ss. 6d. takirua. Parera, ss. 6s. takirua. Kuihi, 55. ? 6s. 6d. le mea koiahi. Pipipi, 7s. Bs. 6d. le mea kotahi. Poaka whakapaoa, lOd. lid. le pauna.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570630.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 5, 30 June 1857, Page 6
Word count
Tapeke kupu
975KORERO O TE MAHINGA KAI, O TE HOKOHOKO, O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 5, 30 June 1857, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.