HE KORERO MO TE NGAKI, MO TE HOKOHOKO ME O NGA KAIPUKE.
No Mei te 31, tae noa ki Hune te 15. Kahore he rongo o muri iho o tera korero a matou: otira he kupu tenei ka akina ano, ara, kia ahuwhenua nga kai ngaki maori ki le whakalupu i le ole, i le paare, i te k-aanga, me era am kai hoiho, no tr mea e kake haere ana te uiu o aua meat Mcreponi inaianei. Motepnhera wiii, 60 panna lona taimaha, 6 hereni mete 0 pene te utu mo te puhera* he mea ano, 7 hereni mete 6 pene; leua ko le puhcra oto, 40 pauua tona taimaha, he mea ano, 10 hereni 0 pene mo le puhcra, he mea ano, 15 hereni 6 pene; mole puhcra kanga, 52 nei onapauna taimaha, he mea ano r 10 hereni, he mea ano, 1! hereni; a, i Poihakena, mo le taru maroke, ara, mo te hci lino pai, 25J. pauua e riro mai mo te tana. Ko le \va lika lenei hei rui i nga lini purpura, ko 10. koanga lenei; ame mahi lenei, kei pabure huhua kore. Ma nga kai ugaki maori ano raiou e whawhiwhi nui kite laonga. He koura le haa niai i o ratou maara kite lohunga ratou jnaianei; a,no raiou te ngoikore me he mea ka hapa ratou ite moni i lenei lau; kua oli ie whakaatuain e matou, a kite hapa ano, no raiou ano te he, ehara i a matou. Nei te korero o nga kaipnke, kihai ra i laia ki tcra Karere. Ko nga korero mo Ilune me ta ki to muri ake nei. Ko nga puke u mai ole marama kua pahirre ake nei, e rima no Hirini, koia nei ko le Pereki, ko Hone Wctere, 250 tana, ko Kapenc Pakenalia., he u noa mai tana ki konei, e rere ana ko Piii, a ko etahi am o nga molu ole inoana. Ko te Kalaruta, he Pereki, ISS tana, ko Kapcne Tanina. Te Poiinga Ilahi, he Pereki, 185 tana, ko Kapcne Keruma. Te Piriiora, he Kimc, 151 tana, Kapenc Makarini. Me ie Pereki. te
Moa, 238 tana, Kapene Tamihana, he tnonga nga utanga o cnei kaipake, a 28 langata okc. Erua Uaipukc pai ko to Kercnewata, 557 tana, Kapene Tona, a ko le Hakawe, 898 tana, Kapenc Tipene, i rcre mai cnei kaipuke i Rauana, he taonga nga utanga, a &9 pakeha eke mai. Ko le limine Ilereiia, 150 tana, Kapene Karaka, no Hope Taona, i ma Po-neke mai, he taonga te manga niar, 15 pakeha eke mai. Te Kane [realm, 5G tana, Kapene Warihi, no Wharekauri, GO tana riwai, 160 puhera \xhi. Te Tima Tingari, 118 tana, Kapene Mirftana, no Poneke no nga wahapu o rungn, he laonga nga nianga, 32 tangaia eke mai. Ko te kune ote Pihopa o Nui Tireni, ko te Kipeka Tonga, TO tana, Kapene ffritmi, no Nopokairani, me ctahi am- niolu o te rnoana. Nga puke rcre am ki Poihakena, ko te Pcreki Katanita, ko Paninga to Kapene, 551(ana kapia, 2 pacre wuru, 30 hauaraweiii auiaua, 20 tana riwai, G2O puhera witi, 273 puhera ote, a 100 tini Tilii; ko te Polinga Rafc-i, Kapene Keranui, 1065 peke witi, 518 peke kapia, 10 paere wuru, JO kaho ika, 5 kaho hinu, 37 pakeha cko atu. Ko le Pihitora, ko IMakarini te Kapene, 35 tana riwai, 1 tana aniana, 475 puhera wi'i, o\h lar.a kapia, 3 pacre wnru, 3 tana limn, 2 kaho him*. Te Kune Emeri Hcni, ko Kapene Pia i rere ki Merepona, 150 tana riwai, 5 tuna li'ai, 1 tana pata, IT pakeha eke. Te -Tima Tingari, ko Kapene Miritona; (kua mum nei tana rere mai.) koWbakalume nga wahi katoa o rur.ga, he laonga nga mea, 2S Pakeha i eke am. Te kaipuke, ko Kahiruia, ko Pahaaa te Kapene e rere ana ko Ktiama, i rere mama. Ko te Tima Wonga Wonga, Pourene te Kapene, i whakakahoretia nei ta-na rere ki Tokcrau, a kua tae tuatahi nei ki Ahuriri, a kua lata ano tana hoki ki reira ano. E u riki riki tonu mai ana te kai o te taha taha; ko nga puke u mai o reira GO. nga tana 1822, 155 tangata eke mai, 5872 puhera wili, 1183 puhera kaanga, 200 puhera pare. 75| tana riwai, 51 banaraweiti aniaua, \Z\\ paere rakau, 30 kele kumara, 14 banaraweiti mereni, 55 hanaraweiti paukena, 20 peke pita eta ota,4tanamuka, 18 hanaraweiti poaka lote, 11 hanawcili ika 22 hanaraweiti poaka whakapoa, 80 mango, 9 hanaraweiti pauna houi, 80 poaka, 110 heihei, 16 boihov 54 kau, 865 hipi, 1 paere wuru, 2 poti,. 1100 pou me nga wawa taepa, 18i tana kowhatu kapa, (iOh tana kapia, 44 tana wahie, 15,000 putu rakau kani. Ko nga kaipukc rere am ki ngn taha tuba,
koia nei: 56 kaipuko, nga tana o ana kaipuke 1710, 106 tangata eke atu, he taonga mo nga tangaia maoii'ic ntanga. Ko nga utu otc hokohoko o Akawana encl; Mea Par vol Paraea, luatahi, ISZ. te Paraoa? mania, 10/. te tana. Pihikete, e piki ana c lieke ana- nga- mii^ 20s. 25 s. te rau patina, Taro, te rohi 21b,, 5d.. Papapa, Is. od.te pubera.. Poaka Me Aka .Atu Kai, Te piwhi mete pirikahn, sd. mete Gd. m 9 te pauna kotahi. Roaka, (mea tote, mea>iotckore v ) sd. meteGd Mea o te Maraj WFti, e ili ana,iaua kai, ss. te pubera. Kanga—4s. Gd., ss. 6:1. te pubera*. Ote, ss. ss. Gd. te pubera;. Riwai 3?. 10s. hi. te tana; Aniana, Hd 2d. te pauna. Tarulaui maroke, tc tana. Kararehe* Ilipi, 17s. 255. raea kolabi. Kau Wain, 9J..4 2/. te mea kotahi.. Kuwao,£aUf 25, 40 hcrenlmo te nica kotalii Kai Re. Te ti, 6Zs Gl. *os. tcpouaka. Huka, old sd. te pauna. Kawhi/iOd. te \ a una. RaHii, 2d. te pauna. Hopi, 555. mo te hanercla. Kanaray lOd. le pauna. Tupeka, 2s. Gd. ss. mo le-pauna.. Kai-Ke. Pala, 2s. tc pauna. Una heihei, 2s. 3d. mo le lefcau ma ma. Heihei, ss. Gd. takirua. Parera, ss. 6s. takirua. Kuihi, 55., 6s. 6d, le mea kotahi. Pipipi, 7s. Bs. 6d. te mea kotahi. Poaka whakapaoa, iOd. lid. te pauna.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570615.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 2, 15 June 1857, Page 6
Word count
Tapeke kupu
1,022HE KORERO MO TE NGAKI, MO TE HOKOHOKO ME O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 2, 15 June 1857, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.