KORERO HOKOHOKO, MARA, KAIPUKE.
Mo Mei. Ko nga korero hokohoko o Atereria i kitea kite nuipepa, rangona ranei kite tangata, ahakoa ehara i te korero whakahari i nga kai ngaki whiti o Nui Tircni,—be korero whakahihiri i a raiou i tenei niarama kia ngahau ki le whakato i nga kai e matea nuilia ana; tera pea hoki e kake haerc te utu ki nga makete o A*ereria. Ko nga kai enei emeinga nei, heooti, be kaanga, he paare. Nui atu le karanga mo enei mea; ki Mereponi nui atu te utu, ina hoki kua kake te utu mo te ooti kite tekau hereni, kite tekau ma lalii hereni mo te puhera,—i te kore noa hoki; ko te kaanga, kei teiwa hereni: ko te paare, ki taua tu utu ano; engari ko te whiti, taimaha noa ibo, riro whakauaia mai nga hereni e whitu mo te puhera. Na te roa o to matou mohio langa ki nga kaainga o Atereria matou i hei ai te mea atu, kite whakaritea nga kai o tetahi tau ki o etahi, ka kitea ko te ooti ko te paare nga tino mea whakahoki nui mai i te utu kite kai ngaki. Kihai i rite te hua o te whiti ki enei i nga wahi kikino, a nui atu te kake, te hoki, o te utu o te whiti i to era, kihai i pera te ririte tonu. Ekore e pono tc tupu o te ooti ki Atereria, i le kaka ote ra, ile wera ole hau. E ahua pai ana ano le tupu ki Tahimania, olira kihai i pera te hua o te ooli o te paare o reira ki to Nni Tireni, niehcmea ngakia whai whakaarotia e te tangata. Ahakoa nui te ooti o naianei riro hohoro katoa ki Mereponi, nui mai hoki
te ut«. E pera ano hoki te kore o to lau e liaere ake nei me to icncf; a ka lae nei laiou ki le mamma e ngakia ai le whenua, ko la matou akiaki lonci ki o malou hoa Maori e whakatupu nei i le kai, kia liohcro te tahuri ole whakaaro ki lenei mea ki le ooli kite paare, e pula mai hoki i reira nga ulu nunui. Tenci hoki telahi mea pai hei whnkatokanga ma ralou, —ko le pini e kainga nei eie hoiho. He tini nga kai ma le hoiho e malea ana ki Atereria. a kihai tana wbcnua i rite ki Nui Tircni le pai mo te whakatupu i ana mra. Kua hoki iho le ulu o te riwai i Mereponi ite HI. mete \*l. kite 81. f a kabore c hohoro le riro ki tenei tu utu. E taimaha ana te vvhiti, 5 hereni 9 pene, a 7 hcreni mo te puhera. Ekore e riro hohoro le paraoa kite 16/. kite ML mo te tana, ekore ehei te mea, e hohoro le kake ole ulu. Na le kapi o nga wharangi o tcnei Karere ka mahue le kororo mo nga Kaipuke, hcoi me ta ki to mini ake nei.
Mea Paraoa. Paraoa, lualahi, \Bl. le lana. Paraoa, luarua, \GL le lana. Pibikcie, e piki ana c lickc ana nga um, 20s. 25 s. leraupauna. Taro, te rohi 21b., od. Papapa, Is. 3d. le puhera. Poaka Me Aka Atu Kai, Te phvhi me le pirikaliu, sd. mete Gd. mo te patina koiahi. Poaka, (mea lotc, nicalotekore,)sd. me te6d Mea o te Mara, Wili, e ili ana laua kai, ss. te puliera. Kanga—4s., 4s. sd. le puhera. Oli, 4s. 4s. 6d. le puhera. Riwai 01. 10s. hi. te tana. Aniana, Ud 2d. te pauna. Tarutaru maroke, 51. GL le lana. Karareiie. Hipi, 17s. 255. mea koiahi. Kan Waiu, <K. d2/. le mea koiahi. KuwaoKau, 25, 40 hercnimoic mea koiahi
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570530.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 4, 30 May 1857, Page 7
Word count
Tapeke kupu
622KORERO HOKOHOKO, MARA, KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 4, 30 May 1857, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.