KOTAHI PAUNA f? UTUA ki le "tangata, ahakoa Pakeha, v; Maori ranri, o hopuai i eiahi lamariki Pakeha inkorua, ka kaw:' mai kite pirihiniana i (>l;:ht:hii. E nioinga ana i tahuii aiu ki Wainku. Ko Rapaia Mira le ingoa o iciahi; 12 nga lau, ho urn kehu, 4 putu to roa, ho larauiole lahei ona, ke tuaniangn tc koii, ho potae ma lena. Ko Patcriki Toliaic leiahi, i rile ano ia ki tera te r.ui, me ona tau. PANUITANGA, THIATA PiATOU KO ANA TEXNA. ENEI nga kai lianga riao, nga kai lianga Mira kei runga ake o Waipnpa Akarana. Ke lianga Mira Paraoa, he Tatari, he Palu Wili, he mea rino ngaki wbenua. E niahia ana nga rino, me nga rakau hurilmri. INa pakaru nga mea Mira, ka oli i a raua le hanga. P A N UIT A N ; E mea atu tenei na Hemi ]Makarauri ki nga rangalira Maori e atea aua ia ki le v.'liakaara Mira Paraoa i nga wahi lulata, mamao ra noi ole tahaiaha, ma le Ivawanalar.ga e liliro nga likanga na korero he rwi kia timala mahi ia. Hemi Makabauri. Huraahi o Arapeta, Akarana, Hurai 51, 1856.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570430.2.23.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 4, 30 April 1857, Unnumbered Page
Word count
Tapeke kupu
193Unnumbered Page Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 4, 30 April 1857, Unnumbered Page
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.