KO NGA KORERO MO TE HOKOHOKO O AKARANA ME TE MAHI, O NGA KAIPUKE.
Mo Aperira. Kua kake iti nei te utu mo te riwai, ne nga rongo hou o Meriponi i kake ai, no nga rongo hoko o Poihakena kihai hoki i nui rawa nga hua o te whenua, kihai i rile te nr.i ki tale tangaia i whakaaro ai, no kihai taea e Ilopaiuone te whangai iaua iwi i Mereponi, no te mea imaic nui ia i te i:gakinga kai i te lau l.Soo, n kahorc i pan am te hoko ; na kahore he kai e ora ai a Llonataone, no reira kua kahorc ana kai hei whatigai i le whenua ke. Na, ile lau I8 V >G kihai i nui le a nga tangata o reira. Koia i iti ai Le kai ; ko eiahi kai puke kua iua i te kai i Akarana nei, kua rere ki Meripoui kite kawe riwal, oi!, aniana, kapia, me era aiu mea. lera ano hoki kei Tamaki totals! aiu kaipuke e u'a ana ile kai; a, ka whaia a'u ano e etahi aiu i mtiri i a ia. Ma konei ka neke ake te mahi hokohoko o Akarana i i«i liaere i naia ake nei—me he mea kaua te whakaiwikoretia e ni;a langala nana nga kai, te puritia e ratou nga kai kia nui rawa ake he «!u. E iti ana le uiu mo le wili mo le paraoa i nga makele o Atarcria. Ko le wile kei te Os., kei le 6*. 9d. mo te puhera ko le paraoa kei te 15/. k<>i te 17/. mo te tana, mo to Alareria. Erangi e rahi ana ano te paraoa no Hiri, no Kareponia, kei te takoto, na kouei ano teiahi take i hoki ai le uiu mo le paraoa. E inanako ana nga langala o Meriponi kite kai mana i nga makele, a, e rahi ano le utu mo nga kai i reira. Ko le uiu mo te puhera oti 7s. 9d., he mea ana Bs. Gd. Ko le kangji us, 6d.' he mea ano 6s. Gd. mo te puhera. Ko le pare 75., he mea ano Bs. mo le puhera, Ko te papapa 9s. mo te puhera, he mea ano 2s. 4d. He nui te hiahia ki enei tu kqi; olira, kahore i nui i rolo i enei takiwa kai pera ki ia wahi, Na, he mea paoi le witi hei kai ma nga kau me nga hoiho. Na he whenua pai rawa a Nui Tireui hei mailings, a, lera pea e nui haere te manako 0 nga iwi o Alareria ki le kai, no 1 eiia, me ala whakaaro nga langala o tend | whenua,—nga tangata Maori, kia ngaki loau iie oti i te pare. Me ahuwiiemsa | ratou i le takiwa e ruia ai le purapurj kia lupu haere ai te whai rawa i le mahi hokohoko i tera kainga e manako noa mai ra. I E hono ana la tatou mahi hoko ki nga whenua o tawalii; erua, e loru ranei kaipuke mcake u mai.
Ko to t'::na, ko Wiremu Tene, eke tonu Id te toka, i nga rongo whakanHUunga mai; koi Mtiriwhenna c takoio mai n-i ano. Ko le N'kora, kai tnahi kaipuke, ko Pone Mera, me era alu tangala i haere alu kilo whakamanu i tail a puke.
I Kua mimi te mahi ato tima, ato Wongaj wonga, te rere i lo pitowhokararo o teneimoi tn ; o takolo ana i uta lauapuke, he teremoe alu no ana moni i pcralia ai. Otiia, : kua lino rongo maiou me ake pea ka ' tukua taua puke pai kite tahaiaha o wlicnua kite tonga. Me rere atu i Akarana ki Ahuriri, a, ka tae pea ki Taranaki, ki Poneke. ki; Whakatn, ka tae mai ki i Manuka, ka hoki ki auu awa, a ; ka tawliio ■ tnai ki Akarana. I Na te \\ hakakahorenga ote , Wonga\von rr a ka langohia mai tolaiii ata puke hei whaku,k"api i tona tur.mga. i\a te tangata-Maori j ano ia i wkakaaro kite whakarite kaipuke I mo te Wonga wonga. | Kua hokoaa e Pene Taulari o Paifiia j (Aapone o te rews rua, o te Ohipere, o te Kune pai i rererere i konei i Tokerau) j raua ko licnare Wirema, ictahi kaipuke | ho 11, he rewa rua, pai rawa, ko te " iiaiakira," mo nga pa una SOO. Ka rua kaipuke papai nio Lena wahi; katahi ka : hohoro to liokihokinga ki Pewhairangi ki jto Kawe taonga. Ko te kainga pai haere inoi, ko Whangaroi, kihai hoki i kapea * j aiia hoko te langatira Maori, a Te Tirarau | i tetahi kala pai, ko te Peierira. E rua n~a pas o te kaipuke nei. he tore, he niaroro, 40 nga tana, lie pai kaioa ng& mca o * iic mohio hoki le kai whakatcre, ko uiu mo to whakaterenga kei a Te Tirarau. Kahore e roa ake i te wiki mo le me le hoki nga mai. D E koa ana muiou kite tuhituhi i enei meaj he pai talii mo nga Maori mo nga Pakeha. .Ma enei mea ka whai rawa, ka vvhai niatai*ranga uga iwi e rua. No muri i te tanga o tera " Karrre" kua tapoko mai te Kahimia, he rewa torn no Ranana, nga tana, ko Piauuna le Kapene * i ma Taranaki mai; 120 nga pakeha i eke mai; he taonga te utanga. Te Hira, he kune, GO lana, Kapene Huta, no Meripom, 19 nga pakeha eke mai me elahi taonga. Einira He:ii, he mva rua, 146 tana, Kapene Pia, no Poi ilakena, he taonga t& ula nga, me nga Pakeha lokowhiiu. J Ko nga kaijiUKC kua rere alu, koia enei te j Ilemi Mori, Kapene Kare, 575 lana, {••Pora fa," 4Gi- lana, Kapene Wiki—he | tfcnkana enei, e i'ere alu ana ki nga wahi l wcro tohora.
Te Kataruta, he periki, 217 tana, Kapene Kereini, uga utanga, 46 tana riwai, 2 tana aniana, 1 lana ilhi, 1571 puhera oil, 40 tana kapia, 15 peke muka, 9 peke wuru, 55,000 pulu papa, tana hinu tohora. Tc Emeri Arihann, 100 tana, Kapene Korini, ki Meriponi, 80 tana riwai, 5 tana kapia, 555 puhera oti. Te Erenn, he kune, Kapene Wctiwuru, ki Otakou, nga utanga, 25,000 putu papa, 5 tana paraoa, me etahi taonga. Kua rere hoki te kaipuke 0 te Pihopa o Nui Tireni a 44 Uipeka Tonga," Kapene Halingi, ki Niu Heperiti, ko etahi o nga lai-iamariki o ana motn, i whaka-akona ki te Kareti o te Pihopa kua hoki ano ki rcira. Te [lira, 6G tana, he kune, Kapene Hate, ki Mereponi, nga utanga, 50 tana riwai, 2 tana aniana, 250 puhera oli, 2.1 tana hiuu tohora, 4 peke muka, 5 nga Pakeha. Ko nga kai ula mai 0 te taha lika, kihai i maha ; ko nga kaipuke 70, nga tana, hui katoa. 1568, 79, nga langata eke mai, 7911 puhera witi, 174 puhera kaanga, 2 lana paraoa, 48 tnna]riwai, tana aniana, 162pouaka aporo, me era aiu kai, 4 tana 2 rau pauaa poaka tole, \4h rau pauna poaka paoa, 80 pauna hinu poaka, 10 rau pauna ika whakapaoa, 7 kaho hinu, 52 kaho hinu tohora, 29 nga kau, 459 hipi, 52 poaka, I hoih ), 70 rau pauna muka, 49 tana kapia, 55 lana peha rakau, 27 rau pauna ropi, 80 puhera purapura koroa, karaihe, 51 poke wuru, 1000 periki, 10,000 toe-loe whare, 400) pou laiepa, 54,590 putu papa,. 449 tana vahic, 1 poti weera. Ko nga rerenga kite taha taha, 65 nga kaipuke, 1605 tana, 129 nga la nga la eke, me c.ahi taonga 1110 nga Maori. E mau i raro nei nga ritenga utu 0 te makeie i Akarana, tae n<>a ki tenei takiwa; ara, ko nga utu enei ki nga loa ina ka hoko aiu, ehara i te utu e hoatu ana ki nga kai hari mai kite Taone; kia mahara lonti nga hoa Maori ki tenei, e riro ana ma te tangata i te whare koko tetahi wahi mo tana hoko lioko, e lika ana tenei la le mea he tini nga mea e pau ai nga moni a le kai hokohoko. MEA PARAOA. Paraoa, luatahi, 18L te tana. Paraoa, tuarua, 16/. te lana. Taro pakeke, e piki ana e liekc ana nga urn, 20s. 25 s. te ran pauna. | Taro, le rohi 21b., sd. 1 Papapa, is. oil. to puhera.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570430.2.22
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 4, 30 April 1857, Page 14
Word count
Tapeke kupu
1,378KO NGA KORERO MO TE HOKOHOKO O AKARANA ME TE MAHI, O NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 4, 30 April 1857, Page 14
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.