E rongo ana matou kua rapurapu te whakaaro o nga hoa tangata maori kite whakahoiatanga o te pakeha i Akarana nei, ara, ki te whakaturanga o te Miritia, ki to te pakeha ireo. He ki am tenei na matou ki a vnu-u ; kahore he take e wehi ai raiou. Ehara tei »ei i te tohu ngakau riri, whakaaro whawhai ranei no te pakeha kite langaia maori. Kei rapnrapu to whakaaro o o matou hoa ki trm-i
mea. He rilenga ia no lugarangi ano, engari, katahi-nei ka niahia ki konei. Tonu sikanga, he whakaako i nga taane o--Akaran& nei kite hapai pu, kia tika ai ratou hei kai liaki mole taone,kei rokohaugawaretia noatia ito rangi ole ailua, kei penei tonu te noho lokomnha o nga hoia he; liaki. Ko le whakaaro whawhai, ehara icua. Rati, ka rnarama pfa i enoi kupu ie whakaaro o o matou hoa maori, ka mum to rapurapu ki lenei mea, a me maka i konei ia malou kupu wbakampato ki a raion. kei whakarongo ki nga lini korero horiliori e liloa noatia nei o nga lini laugaia kinvare, c nga langaia whakaiuputupu fie he mo te la-ng.-ita maori mo tepakeha, ara, kei whakamana hoki i ana korero pohehe.aiauei, ka he ano. Tenei hoki la malou kupu whakaako ki a raion. E pma he wahi rapurapunga ote whakaaro ki teiahi aha ranei alia ranei e lirohia hetia m;;i e nga tangata maori, me aim mai ki le puiake ui ai kite tikanga. Me aha mai ki a Te Kawana le ui,ara. ki ana langaia i whakaritea e ia hei kawe i a nga tangata maori korero ki a ia, i ana korero hoki ki a ratou. Na r e kore e lahuri ke nga tarini>a ole Kawana. ka wkukarangona ano e ia a ratou korero, ka mcatia ano e ia kia ara whakaamaiuria ki a ratou nga tikanga o le mea i kimihia e raion. me le aia lohutohu ano mete awhina ano i rimga ito ie maitia riienga. Kua tini nga loliu ki nga tauuata maori o lo Te Kuini whakaaro afawhai ki a ratou, o mua iho ano, a, naianei. A kua mohio ano hoki ratou ko te Kawana lona alma ki konei, a ko ana tikanga no Te Kuini ano, ekore e poka noa ake he likanga niana, eugari ka waiho tonu lana i runga i ta Te Kuini whakariienga iho ki a ia. Kua mohio noa ake nga langara maori ki tone:. r:n reira me ;aiu marie te whakaaro, nif okioki pai, me tino mohio hoki. ekore rawa e iaka ii"-. Ukanga atawhai,awhina. a Te Kuini kua whaUapuakina ki a ra:ou i mua, a lae noa ki lenei ra c man nei ano. Teiahi hoki, me mahara lonu ralou, ekore a Te Kuini c pai ma ona langata * karanga te whawhai, cngan. mana auakc ano lera likauga. Teiahi aiu hoki hei maharatanga ma ratou, me he mea h - tanjyua ratou no Te Kuini, e Lore e ahei le whakaiika noa leiahi hoa riri ki ie wliawhai ki a ratou-eugari, he hoa riri no ratou. he hoa riri lena nona. la te mea, mana e liaki ki ana hoia nga langaia kaioa e kiiu ana !»«• tanga la nona.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570331.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 3, 31 March 1857, Page 4
Word count
Tapeke kupu
534Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 3, 31 March 1857, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.