KO NGA KORERO MO TE HOKOHOKO O AKARANA ME TE MAHI KAIPUKE
Mo Maehe.
Ko te mahi hokohoko ki nga whenua o Atareiria i tenei takiwa e hoki haere ana te mahi ki aua whenua; te mea iheai i tenei wahi ko te ekenga o Wiremu Tene, te tima ki runga ki to tofca. 1 rere alu i Akarana nei i le Wane i le -2 o lrga ra, a le rua o nga po ka-pina te kohu nai, eke ana lain puke i whakakuku kau,. nianu ana uno i ie whakahokinga. IC;i hurihia ie ihu oie kaipuke la i kotiei, i le ekenga,- ko te ihu tenei, N.N\ W; no te ekenga \a hurihia ki ie S.E. a muri lata iho ka hurfria ki le S.E. I muri t»»o o teiUM, ko te taigaia litrro ile kaipukei kara-nga aiu ki le kai mahi o ng.i lino, kia whakauuuua le huri o nga rino kia t:i ai ie pake; otiia, paritia ra\va:ia ake nga riuo lie ekenga no le puke ra man tonu, i a ia e man imm wai na. Marie kia paki te rangi i ora ai le tangaia me te utauga o te puke. K.j te wahie t:koio mai uei a \Virema Tene, he k:»koru anga, koi pahaki alu c Murhnoiti. i Muriwhenua. Emm ana t»ua koru i nga han kaloa, koiahi aim hau kino ko te mai-a.igii-nialooga. E heke ana te pari o reia, lii tonu, he papa koh-iiu a tal.:hi, he kirikiri hoki. Koiahi putu, erna ra nei.kci le-riii o uiua lima, pari mai le lai ka ki i ie wai, ka i4nm ie tai, ka miuiiii nga wai o laua puke ra. Eki ana a IVne Meira, ka manu auo-i a in, a, ekore e-nrai ra wale mate o t<» puke ra i loua ekenga; otiia, kia uei ie mahi ka manu tera puke. Kama nga laenga o ie Wangawanga ki le liiU re i laua puke, otiia kihai i laea e ia te pehea. i\a i lino whakakilea te aroba <> nga tangaia maori i runga i tenei tahuriiangg kaipuke, i pera me nga mahi lika o te iwi maori i era lahnritauga kaipuke-i mua at if. E lorn te kau kaho wai i kawea mai e nga tangaia maori, frei whakarewa mo le lima ra, a, itikua mai ana hehoiho mo nga pakerha, lonoa ana he kai-arahi mo Pene Kupa-, mo Te Tera i haere ki Mangonui kite tiki tangaia ; ko teiahi langata maori i ruku ki raro ite lakere ote kaipuke kite tiiiro i nga pakaru. Na teuei he, ka mutit pu ia laiou ronsro tuku mai i tavvahi. Ko nga korero mai o Poi llakena i te rongo whakamulunga, kahore i kake ake nga uiu mo te hua o te whenua i muri ma» o lera niarama. No teurangi mai o te lima, o te Hingari, i \\ hakalu, kua lae mai te korero mo te mahiuga koura o To Aorere ; e uieinga.ana, he nui le koura o laua wahi. E papai an»
,le konra o tera wahi, a, e meinga ana be nui noa atti le whenua i haere ai biuakoura jl le rerenga ma? Ole thna ki AUarana, ka'u jki le Aorere, i te want e inahia niai nei te jkoura, a, korero ana ia 500 ka eke ki tana | wahi ki le keri. Na kite mea ka lucre iojiui te rongo o taua koura, ka nui am te tangata ki reha. ki Whakaiu.e ahu atu lie langaia i nga wahi katoa o Nui iireni. I Ko nga kaipuke rere m.ii ola vahi,ko le Irewa rua ko fe Katarmi. i IS iana, ko Tc i Tamni. no Poi Hake<ia. he taonga noa iho he ta ;gata eke m«i. Ko ie Moa. 258 ta.a' ko P«ne Tamihana. no Poi Hakena, he taoj nga noa, <2 nga langsita. Ko te kuipnke ,Marikeiia,.fco le Pera.ia, 46 i taka, ko Wiki Iu» pe : iei, no te nioana woio tohora. 550 ka* jh.i iiimi, 5009 pauna wheua t.oho>ii Ko te Itima ko te lliugari, 200 iana,' i aim ; inai i Whakatu no rrga uhenua ko te S'iuga, SO » p.ihera pare, 200 hipi, h>) pe fc e pu j tamtam, 70 keke pata, 10 taugara eke mai. Ko le rewa nia ko Eiviu, 4f> iana, ,»«» \n iiiuu, 550 ouhei-a .pna tarn, J65 pull era Oil. r Ko nga o nga knipuke i roto i te ma'-ama, ko te kune, ko le Eriaa. 58 i;;>ia ko Kiuo le pene, no Kitiiina, 01,-;88 putti kauri, 40 P fk" pa a >a, I pouaka uaiua. Ko ie lima ko Wireniu Tno. UOO tana ko PtMie Meira. kei >e eke i Murlwhonua. Ko te kaipuke ko Morikona, 418 tana, ko ituhi ie pene, whakau atu ki Tokerau, <• ahu aaa t" rere ki .Nui Pereha i he hinti, !»e wheua tohora, no te poke wero inliorj? ko liomi ka«n, no te Pora Ta. Ko te kai,mke ko ie lipmi a, 553 iana, ko Hanaia te Pene, ki larauaki, ko u-iahi wahi o laia utai>«a a ke ko teiahi wahi ole u.anga o Wazkauuati Hauarona, no Ingarangi; to reua na ko A»ratnri, 118 tana, ko Tanfni te pere, ki Poi Hakena, ko nga lakai pukapuka tui>iluai o Wiremu Tone, 66 tana riwai 140 puliera oii. 2 paere, 6 peke riwai, 25 tana kapia. 8 langaia eke; ko le rewa rua ko te Moa, 258 tana, ko Tamihana te pene KO iana riwai, 71 tana kapa 669 poke kapia 47 poka. taura, 51 tangala eke. Kote ku::eko I oparaihi, 50 iana, ko Parani, te pene, ki Monpone, 40 tana riwai, 200 koare 40 kehi aporo, to peke kapia, 55 peke oti, 16 lakai \vuru;--ko te Waikaunata Hauarona, tana, ko Hnhe te pene ki Hangai, 46,500 putu rakau kani, 150 poke riwai. Konga kaipuke reremai o ie lahafaua koia enei,—49 kaipuke 1495 tana, 154 taugaiaeke maj,s9s2puherawi:i, !58puhera kanga, 200 puhera pare, 20 pnhera oil, 2 iana paraoa, iO tana riwai, 2 tana aniana, 2 tana pauke-
na, Is6takaipua rakau, I kehi kerepi, i kohi ho:ii, 20 kaiio poaka, I kaho l.imi, 2 taua liimi kakahi, 14 kaho hiau, 2i poaka. 27 kuti 2 huiiio, 10 heihei, 10 kete ngohi paka, 10 laiia towai, 5 peke wuni, 5r lana muka, 51 lana kapia, 1000 pubern kotaketa, 176 poro rakau, 400 tnicpa, 2769 pou taiepa me itga kaho, 28,000 loetoe, 57,200 pulu rakau kanii, 485 laua wahie. Ko nga kaipuke rere am kite la ha ta ha 45, nga tana 1290, nga tangaia eke atu J 25, tto nga ulanga he laonga mo le tanguta maori. Ko nga uiu enei o nga mea ki le Makeie o Akarana i lenei takiwa. Ko te utu ia o nga mea i tenei wa ekore e tuiuru e piki ana e heke ana. MEA PA RAO A. Paraoa, luatahi, 18/. le tana. Paraoa, tuarua, 10/. te lana. Taro pakeke, e piki ana e heke*ana nga uiu 20s. 25 s, le Pan pauna. ' Taro, le rohi 21b., od. Papapa, ds. sd. te puhera. Poaka Me Aka Atu Kai, Te piwhi mete pirikahu, sd. mete 6d. mo te pauna kotalii. Poaka, (mea tote, meaiotekore,)sd. me le6d Mea o te Mara, Witi, e ili ana taua kai, ss. te puhera. Kanga—4s., 4s. sd. le puhera. Oii, 4s. 4s. 6d. le puhera. Kiwai 5/. !os. hi. te tana. Aniana, ild 2d. le pauna. Tarutaru maroke, 5/. 6J. te taua. Kai Ke. Paia. Is. 3d. te pauna. Hua heihei, 2s. sd, mo te tckau ma rua. Heihei, os. 6d, takirua. Parera, ss. 6s. takirua. K'uihi, 55., 6s. 6d. te mea kolahi. Pipipi, 7s. Bs. 6:1. te mea kotal.i. Poaka whakapaoa, lOd. I Id.t: una. Kai Ke. Te li, M. til. ss. tepouaka. Huka, 5 d sd. te pauna. Kawhi, lOd. te auna. Kaihi, 2<L 2d;, te pauna. Hopi, 555. mo te hauereia. Kanara, Hd. Ie pauna. Tupeka, lOd. Is. mo te pauna. Karareue. Hipi, 17s. 255. men kolahi. Kau Waiu, 9/. 4 2/. le mea kolahi. Kuwao Kau, 25, 40 hereni mo tc mea kotabi
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570331.2.18
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 3, 31 March 1857, Page 14
Word count
Tapeke kupu
1,331KO NGA KORERO MO TE HOKOHOKO O AKARANA ME TE MAHI KAIPUKE Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 3, 31 March 1857, Page 14
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.