KORERO HOKOHOKO Mo HANUERE.
Ruarua noa iho nga ahunga mai o te Kaipuke i Atereria o muri iho o tera taanga Nuipepa; heoi nei anake, kotahi no Poihakena, kotahi no Poheripi. Mo nga marama eloru, e wha, ka pahure ake nei, 1 111 haere te ulu mo te whiti,paraoa, me era atu hua ole whcnua. Kua kitca ano lenei i mua, kua mohioiia, era e penei; a ahakoa hei auo nga kai ngaki whiti okonei le hoko i o ralou wbili mo ngautu nui noa ake i tera e riro atu ana ki nga langa'a o Aiareira (ie iwi tino kaha nci kite whakaiupu nui i te whiii pnpai) kore noa iho le Maori e rongo ki to malou akiaki lonu ki a ratou kia kaua e mea era e nui haere te utu ; kia kaua e tukua nga kaipuke rere a;u ki le tuliataha kia lu noa ana, kia mabi kore ana; kia kaua e araia te ara atu o nga rawa o Nui Tireni; kia kaua e tukua ma Kareponia, ma Hiri, ma etahi aiu kainga mamao e bokohoko e tango nga muni o nga kainga tutata ki konei;—kore noa iho te langata Maori i rongo, turi ana nga taringa Whakawhii inaki ana ratou ki runga ki o ratou whakaaro kuware, mea ana hei le hotoke ka nui haere nga utu. Mahue le kohikohi moni hei whakanuinga mo a raiou paaum kia
nui ake ai he kai mo te tau e haere ake ner, purilia ana te kai, a i tenei lakiwa e meaana nga tangata o Atereria kia koialii lino tau e kainga ai a raiou kai e takoto ake nei, kai alii ka pau; a ka pouri te ngakau o te tangata ite kore utu mo ana kai. Tenei ra nei n.uri ake nei mohio ai te tangata kite tikanga mo te hoko, ehara hoki i le mea e kitea rangiiahitia ana ; a e whakaaro ana mat u e kore pea te Maori e luri i nga tau e haere ake nei kite luku atu i o raiou mea kia hokona. E torn tain nga puke u mai o tenei marama, ara: —ko te hipi Hapimaua, 730 tana, Kapene Harana, no Ranana, .he manga laonga, 52 tangata eke, 8 apiha, 88 hoia ole Hapu 58, nga wahine me nga lamariki; ko te lima Wiremu Tene, 600. tana, Kapene Meira, no Poihakena, he utanga taonga, he tangata eke; ko te kune Kuini o Paata, 62 tana, Kapene Tare, he taonga, he tangata eke mai, no Mereponi. Engari nga kaipuke rere atu he lini; a he tohu pai lenei i enei wa o te utu kore, kia kitea le tone tonu o nga tangata kite whakanui i nga mea o tenei molu e kawea ana ki nga walii ke hoko ai. Ko nga puke rere atu enei;—ko te kuue lirieha, 56 taua, Kapene Wi.rihi, no Manukau ki Poihakena, 40,000 puta rakau kani; ko te pereki Wikihena, 158 tana. Kapene Piahe, ki An*oi, N7,600 putu papa kauri; ko te hipi Kanaperenehi, 531 tana, Kapene W epiha, ki Manila, he pelti kau; ko te pereki, Keraterure, 120 tana, Kapene Taniuga, ko Poihakena, 50,000 puta rakau kani, 603 peke kapia, 50 takai ropi, 6 takai hut-uliui u hipi, ko le pereki Moa, 258 tana, Kapene Tamehana, pe ke kapia, 23 takai, i kete muka, 155 peke. whiti, 5 takai huruhuru hipi, 38 laua kapa, 50 takai whakaheke, 4 kaho hinu, me eiahi atu mea; ko te tinia Wiremu Tene, 600 lana, Kapene Meira, 1216 peke kapia, 50 takai karailie, 9 takai huruhuru hipi, me eiahi atu taonga, tangata eke, ki Poihakena. Ko nga kaipuke rere tahataha e ruarua haere ana. Ko nga puke tae mai enei, 57 nga ulanga, 6056 puhera whiti, 1727 pubera kaanga, 5 tana parele, 85 hanaraweti aniana, 126 pouaka hua rakau, 5840 pauua poaka tote, 15 hanaraweti poaka whakairi, 19 poaka, 300 hipi, £-tana hinu, 56 kaho hinu paiaoa, 14 kaho hiuu poaka, 12 takai 53 hanaraweti muka, 67 takai huruhuru hipi, 595-iana kapia, 2 kaho hinu, 5i,000 pu-
} tu papa kani, 2G,000 toetoe, 1630 pou kaho. | 515 tana wahie6 peke paraoa, 4 poli, 200 ! puiu pou whare, 35 tana kapa, 2 rakau whakapakoko. Ko nga puke rere atu 56,1600 tana, 134 tangata i eke am, he taonga be aha noa ilio nga ula nga. Ko nga utu hokohoko enei: MEA PARAOA. i I Paraoa, tuaiahi, 20/. te tana. Paraoa, tuarua, 18/. te lana. Taro pakeke, e piki ana e heke ana ngaulu r I 255. 50s. le rau pauna. | Taro, te rohi 21b., od. | Papapa, Is. 3d. te puhera. | Poaka Me Ai;a Atu Kai, |Te piwhi mete pirikahu, 6d. mete 7d. mo I te pauna kotahi. | Poaka, (mea tote, meatotekore T )sd. me te6d j i Mea o te Mara, ! Witi, e iti ana taua kai, 3s. te puhera. jKanga—4s., 4s. 3d. te puhera. |Oii, 4s. 4s. 6d. te puhera. jKiwai 2/. 3/. te tana. | Aniana, Ud 2d. te pauna. j Tarutaru maroke, 5/. 6/. le tana. j Kai Ke. i | Pata, is. 3d. is. 6d. te pauna. | Hua heibei. Is. 6d. mo le tekau ma rua. i Heihei, 4s. takirua. Parera, 6s. 7s. takirua. Kuihi, 65., 7s. 6d. le mea kotahi. Pipipi, Bs. 9s. le mea kotahi. Poaka whakapaoa, iOd. lid. le pauna. i Kai Ke. Te ti, 5/. si. ss. lepouaka. j lluka, Kawhi, lOd. te jauna. Raihi, 2d. 2d*-, le pauna. ;llopi, 355. mo te banereta. Kanara, lOd. le pauna. Tupeka, lOd. Is. mo te pauna. Kararehe. Hoiho, 13/. 6 /. te mea kotahi.Kau mahi, 25/. 35/. le takirua. Hipi, 17s. 235. men kotahi. Kan Wain, 9/. 12/. te mea kolahi. Kuwao Kuu, 25, 40herenimotc mea kotabi
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570131.2.17
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 1, 31 January 1857, Page 14
Word count
Tapeke kupu
943KORERO HOKOHOKO Mo HANUERE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 1, 31 January 1857, Page 14
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.