HE MAIMAI AROHA MO ERUETI KUKUTAI.
No te tahi tekau ma whitu o nga ra o Oketopa i timata ai te mate o Erueti Kukutai, a tae noa kite 24 o nga pa katahi ka tino nui te mate. Katahi ano tenei tangata ka p:mgia e te mate, o tona whanaatanga mai ra ano. Etoru nga wiki ote marama o < ikpiopa i mateai. Ite Turei ite ata, ite puaotanga. ka n:ea ahau, " E lhu, langohia, hanga e koe he ngukau hoir" Ka tahi tana kotiro ka ki atu, il E pa, e potiri ana koe?" Ka mea ate ia * % Kaho're; e-hara hoki tenei i to mate e mate rawa ai ahau." Ka mea atu ano tana kotiro, a Peti "E la. kia manawanui." Ki mai ana tora, " Ahakoa ora ahau, ko te Kuraiti hei taonga kite ora; i ahau i te kikokiko, ko nga hua lenei o laku mahi." Tenei ano telahi o ana waiata, he Himene: Ka whakahari te Atna I te hinengaro pouii; E lhu toku lirohia Tenei ranei te pouri nei?
E rongo au, he rongo noa, Toku rite kei te rino; E rongo au, be mamae kau Noku te matau ki ou mea. He mea ano ka hiahiatia Kia aroliatia koe e au; He ngakau ke ka puta mai, A kate pai ka henumi. Takitahi nga wahi pai,— E mea nei au kia ranei mai; Ko te iiioi mo te kalia Ka whakangoikoretia. Meinga e koe te ngakau net, Ko tona tu kia puta; Mau ra e mea hei ngakau hou, Ko reira au ka hari ai. No te whitu o nga ra o Nowema ka waiatatia tana Waiata Maori ka mea: E pa hau raro, e pupuhi mai nei He homai aroha. Ka maringi me he wai. E kore au e langi, me titiro kau atu, Me titiro kau atu te ao rere mai. I hara mai ra koe, — I hara mai koe i taku makau tupu r E nahana nei au e! nahana nei au I whakamahana nei ki 10 weweriw E whae. Kei riri kau koe. Naku ano ra taku nei rakau, Aue! taku nei rakau; — Toku hoa moenga,— Taku whakamahana, — Te hinganga ki raro, e ! No te 9 o nga ra o te marama o Nowema. ite ra tapu, ia ka moe. Te huihuinga mai o ana wahanaunga, o ana tamariki, o tona iwi kia kite i a ia, i te mea ka tata ia te mate, ka tonoa ona whakaaro kia puaki mai. Kibai tona waha i hamumu mai. Ki to ratou patainga atu ki tetahi kupu kia puaki kau mai, hei aha mana, heoi ano tana i whakaaro ai ko te mamae o tona linana. He kupu poroporoaki enei na ona teina to korua, ka puaki ta raua kupu, ka mea; — " Haere ra, e hoa; kia tika te haere ite ara kna oti nei te taka." Takoto kite ao nei. Ko te ara tena mou, he ara pai, he ara ki le ora. Ko te Karaiti eki ana, ko te kupu tenei a te Karaiti, "Ko ahau te huarahi, te pono, mete ora." Ko te huarahi ia tena mou. Kei nga Waiata tetahi kupu, "Ko ia hei arahi i a koe kite taha o nga wai aia rere." Kahoreianei he whakaaronga atu ki a koe; no te mea kua whiti atu koe ite mate kite ora. He male ki lenei ao, he ora ki tera ao atu." Na le runanga lenei kupu, "Ketekete
kau ana tatou ki to tatou hoa kua riro atu? nei, no te men ho langaia kaha ia i rolo i a tatou." He nui te mamae ote runangu ki to ratou boa kua ngar; nri i to raion. tirohanga atu.. I nui ai to ratou aroha ki a ia, no to mea kabnre ana he i a ia e ora ana; mehem-a he lie tona kihai ia i painga i tangihia e te ivri.
Aka»ana, Hanuere 1857. E no.\,—Tena koe. Tenei taku kupu ki a koe. E rongo ana a ban kite korcro ote lini Pakcha kite pai, kite utu nui, o teuei mea ole muka; a e kite ana hoki ahau ito ratou hiahia kite boko, mc le tobe hoki ki leiahi mira hei ma hi nui i nga korari e lupu noa ana i waenga repo. Na ka mea ahau. He aba rate tango ai te Maori ki tenei mea. Kua hoha nei ratou ki elabi atu mahi, kua iti haere te utu mo te wbiii, a e laburi ana te whakaaro kite keri kapia. niarara haere ana kite rapn mahi. Tenei ra au te mea nri ki aku boa Aiaori kia anga ratou kite mahi i te muka. kia whakainkia nga uahi lakoto- kau o a ratou-mara kite Takinkau, ki etahi am korari pai; he mea hoki enei e lupu n-oa ana, ehara i te m. a aim, te mahi tiipuke ranei mete riwai, me eiabi atu kai whakatokanga ale ringa. Haere ana etahi o niaiou i naia lata nei kia kwe i tctahi mira haio muka e hanga ana ele Pakeha Tae am matou ka whangainga kite ran korari; nawai a ka huribia te wira e te ni:ga langata, ka anga ka rakuraku- nga lara o taua mira, mea rawa ake, kua puta mai le muka i lua i nga niho o laua mea. Pai rawa taua muka na, kihai i moiumotu nga kaka, nohinohi noa ake nei te hungahunga. He mahi mama hoki, he mahi pai mo roio i te whare i nga rangi ua. E taea noalia ete laitainaki te mahi. Tirohla ana, a ka mea a roto i ahau, tk Koia nei pea te mea hei whakauui i nga tangaia ahuwhenua." He mea hoki ra, kabore e nui te mahi mo te whakaio, kahore e wehingia le kau, ie poaka, waiho noa i kona lupu noa ai, ia lau ia tan, he kokoti kau i nga rau te mahi, he kawe kite mira haro ai. E m.ahara ana ra aba.u kite i;ui o te korari.i nga kaiuga kua haerea e ahau, keiekete kau ana kite naumau. o tana lu noa i kona, whakakapi noa ai ite whenua. Eugftri, e hoa, me akia.ki e koe ki nga langata Maori ki laburi ki tenei mahi. "ivua puia ano te li.ua oau mahi ukiaki kite wiii, kite riwai, kite Mira, kite aha noa iho, kua rongo ki au kupu. Waihoki ko tenei kaua ru c mutu ki tenei mea kite korari, hei utu am
mo nga tini mea e mauria mai nei e le kaipuke ki konei. Na to hoa, Na Maori. Kite Kai Tubi ole " Karore Maori."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570131.2.13
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 1, 31 January 1857, Page 8
Word count
Tapeke kupu
1,096HE MAIMAI AROHA MO ERUETI KUKUTAI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 1, 31 January 1857, Page 8
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.