TE HEMONGA O TAURUA TE TAWAROA.
Nui atu te panga ote pouri kite ngakau mo te matenga o te rangatira o te Patukirikiri, e noho ana ki Waiau, a Taurua Te Tawaroa Makuini. Ko to matou hoa ka male net no te whakatuparanga tangata e piri ana kite taha Maori, whakawhirinaki ana ia ki runga ki nga tikanga o nga tupuna, no konei pea i karangatia ai e nga Pakeha ko Te Ruruhi Makutu. Otiia, he nu« tona wbakahoatanga ki nga Pakeha katoa, a, nui atu tona hiahia kia piri nga whakaaro ki runga kite kawanaianga o tenei whenua. Kua nui te kite o te kai tuhituhi o tenei pukupuka i nga mahi o Taurua, a, e whakaaro ana ia ko nga tikanga katoa o tenei wabine rangatira i kitea e ia, i haere i runga i te pai. I te huihuinga nui i Patapala i Waiau mo te koura, ko uga korero o tenei kuia rangatira i wailio hei mea ahuareka mo te tokomaha; otira, kahore i pera te tika ote whakaaro o te tokomaha ki runga kite kawanatanga me la Taurua. Ko te kainga i keri ai nga tangaia i te koura i Whangarahi na Taurua i whakaae, a, taeanoaiia tona hemonga, kahore kau ana tikanga kia araia e ia taua mahinga koura, pera ia kua karangatia e Taurua i reira hei rangatira hei kai tiaki mo nga Pakeba keri koura, i Waiau. I matenui nga iwi o Hauraki ki a Taurua, ae ra, i naanaakiiia hoki tona ingoa e nga iwi o tawhiti. I marere a Taurua i te 25 o nga ra o Tibema i te tou 1856, te aroaro o ana whanaunga i reira e langi ana. I nga ra o rauri
iho ku haere mai le uhunga ki a hj, ki.ie whakaoti i te pito o to ratou aroha ki a ia, / i Ko te tangi mo Taurua koia tenei na tetahi o ana hoa i lilo: Tera ia to knpua c Hokai ana mai, runga o Maungaianruru. Ko leara ia, i haere ai a Makuini. Haere ra, e Tawa, i le ara o te pai ! I o wai koret-o tail am ki lawbiii, Kei Paiaputa rale liuinga rangaiira Hei whakamourniii mo t« te tin! o ie h\'u Hei whakarongomaiuu Kerei i te tonga. Kei hea hoki ra taku maire in wao, Taku taumnru nui i roto o Hauraki, Na te toki ole po, ka hinga ki raro ra na! Ngaro noa ko le hoa i le'iuranga nui, Maranga mai ki runga kia ala lirohia To mata i haea le uhi a Malaora. Moe mai, e whae, i te ao o te nmri Te rahi ati Tama, mete nui oti Kiri Ka pan : a ile ao na, i, I karangaiia a Taurua ki tera in-joa, Te Knia Makuiu; oiira, ko teiahi o ona ingoa Ko v.'. Kuini, he rangaiira no ona lupuia, he ngaiiau nona ki ie wai korero i nga'iur>nga o nga iwi ki runga. Kolahi tama e waiho ana e ia hei whakakapi mo tona turanga, ko Piia lona ingoa, he langaia whakaaro tika, —ko ia ka whakaiuria nei ele iwi kua pania nei i te inaienga o Te Tawaroa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18570131.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 1, 31 January 1857, Page 7
Word count
Tapeke kupu
528TE HEMONGA O TAURUA TE TAWAROA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume III, Issue 1, 31 January 1857, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.