Kua tae nei te tau 1856 ki tona mutuanga; a he tini nga mea o tenei tau hei whakaaroaronga mo nga tangata Maori kai korero o tenei Pukapuka. Kei te mea matati hei manakitanga ma tatou. Ko te rere maro tonu o nga ra o nga Po, o nga Marama, ekore hoki e taea te puru ener, ina ekore e laea e tatou te puru te pariuga mat mete timungaatu o tetai,e kakakama tonu ana nga ra ki nga po te tuhono hono kia ratou i nga Marama kaloa, a kia ui tatou kia tatou ano, tenei ranei kua mahia paiiia e tatou aua ra me aua po, e whakaae pea te tokomaha v i noho mangere ratou, a kah'Te i nui te wahi ngakinga a ratou, whai hoki kahore i whai taonga ma ratou, i to ratou kaha kore kite mahi, penei mei main; kua noho ratou i te wharc pai, a kua nui te wahi o te maara kua knpi i tc taepa, a kua ruia kite taru taru, hei kai ma a ratou Hoiho me nga kau, ara ko nga wheiengi me penei, kia penei koa he mahi mo eiahi kau ano, o nga ra, he nui te koha kite nga kau, i te noho atahua; he he rawahoki notemahi hameme i nga ra me nga po katoa, a he kowhetewhele ki nga tikanga hoko boko, ki
nga hoi i bori leka ieka a te langata, nguiu huro ki le kawe kupu; he langata mangere ia nei le langata penei; a e kuare ana ki nga he i rolo i o ratou kupu, mo o ratoti huanga e whakarongo ngutu pono ana ki aua parau. I kore ai lie mom ma nga kai ngaki Pakeha me nga kai ngaki Maori, na te uiu Ui mo le whi mete riwai me le kaanga me ia mea penei; oliia kei pouri, kibai ano i meatia e man tonu le utu nui o era tan, mo ana mea nei. Kua penei alu hoki malou ki nga kai korero o lenei pukapuka; i nui ai le utu mo te kai 1 era lau, he hono no le n mai ole Pakeba kite keri koura ki lawahi, koia i pau ai le kai, whai hoki mete nui ote utu, mo le kai, na ko tenei kua mahue le keri koura a elahi o aua Pakeha a kua ngaki i te whenua, momona o reira, a kua nui le kai ma ralou, la raiou ano le niahL Oiiia, meliemea e 111 ana te ulu mo te kai ki Nui Tirem\ lenei ake ano nga mea e ranei ai te moni kia talou koia hoki matou i mea ai ki le kore he moni mo eta hi mea kei etahi mea te kilea ai. £ui mai pea nga langata Maori, lena heaha aua mea, e kilea ai le moni kia matou ? Ko elahi enei. beMuka he Kapia he Kapa, h hinu lka,lie Rakau. Na e mau tonu te luia o enei mea, e kore hoki tenei whenua, e raid i te moni kore. E matatu lonu ana o malou wbakaaro, kia akona nga lamariki Maori kite kura, kia matau ai ratou ki le reo Ingarihi, kia matauria ai e ratou nga mea kaloa ole Pakeha. Penei ekore tatou nga Maori me nga Pakeha e noho motu motu; olira, ma te kura ka malau ngatalahi tatou ki nga mea kaloa, a ka reo tahi tatou, ka tioho huihui nga wbakaaro i runga i te alahua, me le whiwbi tahi i le taonga, ma reira ano hoki ka mene tatou hie te iwi kotahi, he kotahi te lure, he koiahl te reo be kotahi ano hoki te Wakapono. Kua pahure nei te lau ISS6 me ona poroaki, mete penei ake ote hinengaro, kia lae rawa ake kite muluirga o te tau 1857. Kua nui te koa o malou i te matou haere o nga tangata Maori ki nga mea ote akoranga, e nui ai le langata, me le noho marire.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18561231.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 12, 31 December 1856, Page 1
Word count
Tapeke kupu
664Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 12, 31 December 1856, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.