TE HOKOHOKO O AKARANA MO TE MARAMA, O NOEMA.
Ko te hokohoko o te paraoa o te witi e hoki haere ana, na nga whenua hoki o tawahi i whakaheke i te utu mo nga meea pena, tae noa mai ki konei taua utu ili; ko a maiou kororo enei i tera marama.Na i muri mai o era korcro kua puia he waipuke ki elahi o nga whenua o Atareira, i nga whenua pai nomona, pera ia ka lata ka koiia aua wiii, a rokohanga ino kua ngoikore nga iwi o Marekena, a, he kino hofci no nga huraahi o Atareiria,—na enei mea kaloa i nui kau ake ai nga utu o te parnoa i tenei takiwa. No le paraoa ko te pikinga ake mo te taria 205., mo le witi he 6d. mo te puhera. Na, ekore pea e roa ka kilea te ilinga le nuinga ra nei ole he«>o nga witi o lawahi i le waipuke, no te mra hoki tera e kake ake ra nei e pehea ai ra nei te makeie. Ko te torero ia o te tini e tlipu pai ana nga witi, a, e mea ana matou ko le utu ekorc pea e kake, tera e heke le utu. Na aua ro--ngo i tae mai nei, mau tonu nga utu o nga makeie o Akarana, i taia- nei te heke. Kua nui to matou torero ki nga hoa Maori kija kaha to ratou mahi i te wfti, engari te ngaki i te wiii e pai ake »na lera i te mahi hnri paraoa. Ko te wiii he mea pai tera hei hoko ki nga whenua lawhili, ko le paraoa ia hei kai ma konei ake- Ko nga paraoa o Hiri e pai ke ake aua i to- konei, ekore hoki e lika kia wbakatatae laiou ki nga whenua paraoa pjpai rawa; kite whenua o Hiri, o Atareiria. Na, kia mea atu c matou, he nui te paraoa o Nui Tireni nei na te langata Maori i huri, a, ko laua paraoa, kihai i paingia, e lawahi, kahore i mauako te tangaia ki le hoko, a. whakahokia mai ana ki Akarana nei. Ko nga kai puke o tawhili i rolo i tenei marama koia enei. Ko te Hbhepa Pareha, 672 tana, Kapene Puku, no Ranana, he laonga noa, lie mea tmi mai ko nga langaia eke mai 28. Ko te Whakamenenga teuini kaipuke, 531 tana, ko Kapene Wepiha no Rewapuru, he taonga noa iho, 39 tangata eke mai. Ko te tuarua lenei o nga kaipuke rino i tae mai ki konei, ki Nui Tireni nei, a, ko te tuatahi tenei o nga kaipuke o Kewapnru i tae mai ki konei; ko te lino awa rerenga kaipuke tera o Ingarangi. No Poi Hakcna ka tae mai no tc rewa rua
ko Aharini, 160 tana, Kapene Kere, he (aonga noa, 5 taangaia eke mai. Ko te lima, ko te VViremu Tene, 600 tana, ko Kapene ! Meira, he taongn noa, tangaia ake mai. Ko i le rewa rua ko Hita Pere, 191 iana, ko Kapene Paui he taonga noa me nga langata tokowba i else mai. Ko le kune, ko Ruhi Hemi, 31 tana, Kapene Kene, ko Meriponi, he taonga noa, mete tangata 1. Ko te tima ko teHingari, 148 lana, Kapene Miritana, no Runga, he taonga noa, 150 hipi, 34 taugata eke mai. Ko nga rerenga alu koia tenei, ko te kaipuke ko Matapana, 781 tana, ko Pene Rabani te rangatira he pehi, i ahu ki Haina. Ko te Kahere rewa rua, ki Haina, 80,232 putu, he kauri, na Hanatini raua ko Makaparena, o Akarana i whakamatau i mua ki le mahi pera, ki le kawe rakau ki Haina, ki te uia mai i reira, te ti, te huka, le biraka, me nga taonga ke am. Kua timaia ano e ratou laua mahi. E hiahia ana matou kia mana tenei mahi a raua, kia whai laoaga ake ai raua, kia lau mai hoki le pai ki runga ki Nui Tireni. Ko le kaipuke ko Hohepa Pereha, 672 tatia, ko Pene Puku, i rere ki Haina, 57,000 putu kauri, he mea kam. Kua rere alu ki Poi Hakena ko le Moa, rewa rua, 236 tana, ko Pene Tamihana, 59 £ iana kapa, 35 takai ropi, 29 lakai here wuru, 35 takai ropi, 26 lakai huruhuru wuru, 2377 pihi rakau, he taonga noa 25 langata eke atu. Ko te tima ko Wiremu Tene, ko Kapene Meira, 600, taua, 22 peke wuru, 423 peke kapia, 2 lakai laura huli tohora, 142 hiako kau, 22 tangaia, Ko te rewa rua ko Aharina, 160 tana, ko Kapeue Kere, 1000 peke, 18 tana kapia, 19 peke wuru, he taonga noa 8 tangaia, Ko le rewa rua ko te Hori, 103 tana, Kapene Makitana, 1050 puhera wili, 4 tana pouka no Nui Tireni, 20 tana kapia, he taonga noa me nga tangaia 4. Ko le rewa rua ko te Kuini o Peali, 92 tana, ko Kapene Tare, ki Meriponi, 292 peke witi, 3 peke wuru, 30 tana kapia, 4 tangata eke aiu. Ko te Hatama, ki Ranana, 540 tana, Kapene Kere, 350 rori rakau whakapakoko, 153 iana, 770 takai kapia, 2 peke wuru, 39£ tana kapa; he taonga noa, 16 tangaia eke atu i roto i nga tangata i eke atu ko Meiha Nuione, no te 58. Ko tenei rangaiira i lu hei Kai Tuhutuhi mo nga mea Maori a i tino pai nga iwi Maori ki a ia, i te roa o tana mahinga i nga tau i nga likanga 6 te whare luhiiuhi i lino aroha hoki nga tangaia o Nui Tireni katoa, ki a ia. I te marama o Noema, 55 kaipuke ko nga tana 2012, ko nga tangaia 122, i whakata-
pokoria whakaietahataha, 2080 pubera will, 400 pubera kanga, II tana riwai, 2 tana poaka paoa, 7 tana poaka, boiho, 2 nanenane» 98,930 putu rakan., 37,000 toetoe, 51 { tana wahie, 6010 pou kaho hoki, 67 rakan kauri, 79 tana kapa, 29 peke wuru, 21 -k tana niuka. Kua nui rawa le hokinga iho o te tirii o te kai o tenei raarama, i te inarama o Oketopa; otira, na te kaha ote han o tenei marama te puta raai nga kaipuke o te tahataha, kite marangai. Ka niaha nga wiki ka pahure kabore ano be puke. Ko nga kaipuke rere kite tahataba, 1766 tana; ko nga tangata o runga 88 tangaia, be mea uia kite laonga.
MEA PARAOA.
Paraoa, luatahi, 22 J. le lana. Paraoa, tuarua, 20J. te lana. Taro pakeke, e piki ana e heke ana ngaulu, 255. 305.. N». rau pauna. Taro, te rohi 21b., sd. Papapa, Js. 3d. le puhera. Poaka Me Aha Atu Kat, Te piwbi mete pirikahu, 6d. mete 7d. mo te pauna koiabi. Poaka, (mea tote, meaiotekore,)sd. me ie6d Mea o te Mara, Wili, e ili ana taua kai, 6s. Od. to 6s. 6d. te puhera. Kanga—he nui tenei kai, 4s. ss. te puhera. Oli, 4s. 4s. 6d. te puhera. Riwai 2J. Zl. te tana. Aniana, 4|d 2d. te pauna. Tarutaru maroke, 51. 6/. le tana. Kai Ke. Pata. is. Od. 4s. 3d. te pauna. Hua heihei, Is. 3d. mo te tekau ma rua. Heihei, 4s. 6d. ss. takirua. Parera, 6s. 7s. lakirua. Kuihi, 9s. iOs. te mea kolahi. Pipipi, 10s. lis. te mea kolahi. Poaka whakapaoa, 40d. lid. le pauna. Kai Ke. Te ti, hi. hi. ss. le pouaka. Huka, Kawhi, lOd. te j auna. Kaihi, 2d. 2d£. te pauna. Hopi, 355. mo te hanereia. Kanara, 4od. te pauna. Tupeka, 40d. 4s. mo te pauna. Kararehe. Hoiho, 45*. 6 I. le mea kotahL Kau mati, 25/. 35/. te takirua.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18561127.2.15
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 11, 27 November 1856, Page 14
Word count
Tapeke kupu
1,265TE HOKOHOKO O AKARANA MO TE MARAMA, O NOEMA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 11, 27 November 1856, Page 14
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.