TE KORERO MO TE NGAKI WHENUA. MO NGA RERENGA KAIPUKE HOKI.
Mo Hepetema. Kite whakaritea nga hokohokonga o tenei marama kite marama kua pahure, tera e kitea, i kakama nga tangata kite ka we mai i nga kai kite laone. Te lake fc kakama ai kite kawe mai i a ratou wki, ko te kakenga o te utu o o nga Whi me nga paraoa ki Aiareiria. Ko tenei, kibai i roate kakenga ote uiu, kua heke ano. I nga* ra muianuiri o nga kaipuke rere ma ;
Aiareia, ko nga utu mo te paraoa mc le will kihai i ata turu. I Akarana e man tonu ana te utu o te paraoa, ko te uiu o te witi kua hoki.te utu, kolahi hereni i roioi te pubera. E pouri ana matoii ki le rongo e puia mai ana mo te puritaiiga o nga witi e nga tangaia o te tahataha o te motti nei, no te mea he he tenei mo Nui Tireni he he boki mo nga langata Maori. Ko le hokohoko i < Akarana nei' i nga wahi ka pahure he kahua ke; iti ana te utu mo te mea e hokobokoa nei. -Kahore ano he kaipuke o Ingarangi; erua ia, me ake u niai. Ko nga kaipuke o Poi Hakena koia cnei\ ko te rewa rua, ko te Pahibi, 6 > tana ; ko te rewa rua ko te Hita Pere, 19$ tana; ko te Keaturi, 120 tana; he taonga lejmea i ulaina mai, 20 tangata eke niai. Ko te rewa rua ko le Hipiri, 108 tana, no Mereponi, i Otakou niai, he pehi, 5 vungata eke mai; ko te rewa riia ko te Hapa, 156 tana, no Hopa Taone, i na Poceke mai, he rakau te manga mai no Hopa Taone; 4 langata eke mai, no roto i le marama.. Kong& kaipuke rere alu kola enei,--mo Poi Hakena, ko le rewa rua ko Aheririi; 460 tana, 5 pouaka wuru, 339 pouaka kapia; 31 lakai taura, 55 pulea muka, 2140 puhera witi, 13 kaho poaka, 5 kaho hinu, he taonga noa etahi, 25 tangata eke mai. Ko te kata Piwara, 60 tana, 43,000 putu rakau kani; ko te rewa ma, ko Pahihi, 60 lana, 520 poke witi, 23,000 putu rakau kani, 5 tangaia ekej Ko le rewa rua ko Hia Pere, 198 tana, 7 >0 peke paraoa, 426 peke witi, 3)0 peke riwai, 42 > peke kapia, 2 kaho hinu, 3.)(> rakau. 420 peke kapia, 2 kaho hinu, 3'K) rakau, 13 takai ropi, 9 tangata eke alu. Ko te hipi ko le Rori Pare, 623 tana, 5 pa\e wuru, 32 keke pata, I i peke taringa kau, 7 kaho poaka, 285 pek? kapia, he taonga noa, 49 tangata eke atu. Ko le rewa rua ko te Hipiui ki Mereponi, 1(8 tana. E pai ana matou i te kitenga ai e nui hae re ana te kai kawe mai kite laorie whaka-te-tahataha. Ko le wili 3564 puhera i kake ake i tenei marama, 1324 puliera kanga. Me he mea ka tika te utu mo le wili, ka pai ano kia kawea mai, ma reira ano ka tika ai nga mahi o tenei motu ka kake ai. Ewaru le kau ma rua kaipuke, 2504 jUina tana, 97 langata eke mai, 11,128 puhera wili, 2,284 puhera kunga, 1000 puhera at?, 2D puhera papapa, 1 )0 puhera oli, 20 puhera
otaota, lOOpuhera tar«Haru, 31 tana rlwat, 11 kete aniana, 100 paukena, 45 rau poaka paoa, 15 * pauna hamu, 39 kaho pata, 25) pauna hinn, 2 kaho bina, 212 tana hinu tohora, 117 hipi, 34 kau, 125 peaka, 123 heiliei, 4 hoiho, 4 iranenane, in rau hiako kau, 16 rakau whaltapakoko, 100 pu tu pou, 4300 pon, kaho hold, 15,000 toetoe, 9 ',OOO toeloe whanui, 1 8,800 putu rakau kani, 837 tana rakau, 97 iakai kapta. Ewhitu te kau ma wba kaipuke, 2479 tana, i rere wbaka-te-tabataha, 142 tangata, me nga taonga noa.
Ko nga utu enei o nga makete i Akarana i te 5) o te marama. MEA PARAOA, Paraoa, tnalahi, 25J. le lana. Paraoa, luarua, 23/. te tana. Taro pakeke, e piki ana e heke ana ngauia, 255. 50s. te rau pauna. Taro, te rohi 21b., 7d. Papapa, Is. 3d. te pubera. Poaka Me Ara Atu Kai, Te piwbi mete pirikabii, 7d. mete 9d. me te pauna kotabi. Poaka, (mea tote, nieatotekore,)s<L me te6d Mea o te Mara, Will, e it! ana laua kai, 7s. Od. to 7s. 6d. te pubera. Kanga—he nui tenei kai, 4s. ss. te pubera. Oli, 4s. 4s. 6d. le pubera. Riwai 2/. 4 s. 3/. 40s. te tana. Aniana, 4*d 2d. te pauna. Tarutaru maroke, 5/. 6/. te lana. Kai Ke. Pata, 4s. sd. 4s. 6d. te pauna. Hua heihei, 4s. 6d, mo le tekau ma rua. Heihei, 4s. 6d. ss. takirua. Parera, 6s. 7s. takirua. Kuihi, 9s. 40s. te mea kotahi. Pipipi, \o*. 41s. te mea kotahi. Poaka whakapaoaj 40d. Hd. te pauna. Kai Ke. Te ti, 5/. 51. ss. le pouaka. Huka, 3id sd. te pauna. Kawhi, 40d. 4e pauna. Raihi, 2d. 2d£. te pauna. Hopi, 355. mo te lianereia, Kanara, 40d. te pauna. Tupeka, 40d. 4s. mo te pauna. Kararehe. Hoiho, 45?. 6 7. te mea kotahi. Kan mabi, 25?. 35/. te takirua. Hipi, 20s. 28s. mea kotahi. Kau Waiu, 40/. 40s. 45/. te mea kolabi. Kuwao Kau, 25, 40 beceni mo te mea kotah
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18560930.2.26
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 9, 30 September 1856, Page 14
Word count
Tapeke kupu
889TE KORERO MO TE NGAKI WHENUA. MO NGA RERENGA KAIPUKE HOKI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 9, 30 September 1856, Page 14
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.