Tera e kite o matou hoa maori i roto i ia takiwa, i ia takiwa nga pukapuka whakaatu i nga tikanga o nga iwi o namata a taeanoatia nga wa e nohoia nei e tatou. Ina korerotia cnci pukapuka e nga iwi Maori ka ata ma tail ratou ki nga tini tikanga o nga iwi noho baere o te ao. E whakaaro ana matou, ae, e ahuareka nga kai korero ina kite i aua tini tikanga. E kite hoki ratou, eliara i te mea, kihai i noho matau te tini o te iwi i te mataati, olira, i kuare, 1 penei te ill ote matau mete iwioNui Tireni. Otira, i roto ite kuaretanga tupu baere ana kite raatauranga, a taeanoatia nga tikanga pai e nianaakilia nei e nga iwi matau katoa. Na, e whakaaro ana matou e taliuri mai nga tangata Maori kite tirotiro i enei korero i roto i nga wabi e noho noa ai ratou, a, e ako i nga tamariki iia kainga, i nga ritenga o roto, a* ko nga mea pai e waiho hei tauira mo roto i nga tau e baere ake nei* Tera ano nga rangi i paroro me nga wabi e watea ana hei korero penei, be teka boki kia noho mangere noa, huatu me whakakapi nga haora noho noa kite korero pukapuka, kia rongo nga kaumatua, me nga tamariki i ia pa, kia kaha ai te whakaaro, kite tikanga. Haunga ano nga rangi ua, tera ano nga ahiabi hei panui mo aua korero.
* E taia ana te Karere Maori hei ako i not iwi ote motu nei ki nga matauranga e kabua tangaia ai ratou. Waiboki, ekore e mahue La matou tewhakalakoto i nga korero maimaiaroba mo nga rangatira Maori o Nui Tireni: inahoki enei korero kua taia i rolo i ngararangi o etahi o nga Karere Mauri. I roto i lenei Karere, ko te korero maimaiaroba mo tera rangatira rongo nui, mo le Kaniatakirau; mete korero hoki mo te rangatira nui o Waikato, mo Potatau le Wherowhero. I te Karere o te marama Taia pahure ake nei, i panuitia te otinga ole whaenga ki tera iwi nui, ki a Rubia. He roa le kawenga o te riri, ka mau te rongo, a, waiho ana hei whakakoa i nga iwi katoa i uru ki taua whaenga nanakia. T aeanoatia mai a konei i Akarana te ngakau hari; karangalia ana e te Kawalanga teiabi ra wliakakoukoa, no te Wenete te 13 o nga ra o te Marama ka luria nga mahi harihari. Puta ana ki waho nga boia ki o ratou mahi wbakangahau ; ko Kanara Winiata te rangatira whakahauhau i a ratou Whakatangihia ana nga koauau, nga tetere me ara atu mea rangi waiata a te Pakeba, toua ana nga repo, a, ka rangona i reira nga wbakaruruuga pu maori. Kapi ana nga toa boko o te taone, uru katoa nga Pakeba ki le whakakoakoatanga o taua ra. E hiahia ana matou kia karangatia be ra | wbakakoalioa e nga tangata Maori e whajwhai ana ki Tahataba, ki Taranaki, ki Tokerau hoki, kahore kau be tikanga o nga whawhai ; he nuinoa atua, nga kino heipalu i le tangata a, e tomtom liaere aua nga tangata ito ratou mahi he. He nui nga mea hei patu i nga iwi Maori, hei whakaruarua i a ratou, be teka kia wkakangaromia te tangata i nga riri o tetabi o tetabi. He mea lika kia abu te wbakaaro o nga tangata Maori kite whakaara i etahi wbare pai ke ake i enei e noboia nei; kite ngaki'i nga wbenua,— v ki te rui ite witi me ara attt mea ki lewbakaako i a ratou tamariki ki le abuwbenua, ki nga tikanga rangimarie. Kite mea ka pera nga tikanga, kakake haere ratou, tena konga tikanga, mangere bewhakatuiua tera ite tangata; a, kei roto kei le mangere te cawakore, mete amuamu mete lini ote kino. Ma aua mabi e meinga atu nei e pare ke nga kino, me nga'kino poauau. Na ko nga taiiamarikikatoa, me tahuri kite ako .i te reo Pakeba kia ahei ai ratou te korero i a matou pukapuka Pakeka; —kia matau ai ratou ki o matou ture; kia riro i a ratou te tini o nga tikanga hei wbakarangatira mo ratou. E koa ana matou kite maungarongo onga rangatira lokorua o Ahuriri, i ngangare nei
ki a i aua; koTe Hapuku, ko Te Moananui nga rangalira e meinga alu nei, oti pai ana la raua riri. Te take * ngangareai enei rangalira tokorua, be luahae na tetabi ki telahi, rokohanga iho, ka baere alu, elalii taugata mange re kite kawe korero, a, ko etabi o nga korero a aua hunga bamu kupu lie mca tito noa iho pea e raioa. Na enei tangaia mangere, taiuitotiio korero i be ai, oliia, ebara tenei i te lino ngangare, no le mea bokfe wbakaany ana raua, ih K.o NauruTangala tahi." Na konei koa, ekore raua e lukua kia lino tauwe'jea e enei lu ngangare. Na, e niea ana matou ko te nmtunga rawatanga lenei a le raua mahi riri, a ekore ano e poka te tahi mea e whakaaro tuahae o o rauangakaua muri alu nei ka abu pea- a raua tikanga ki nga mea e nui ai raua. Ko te Eriui, rewa rua, na te Hapuku, he kaipuke tere e tan mai nei ite awa o Waiteuiata, e ope ana kiuta i nga riwai uta mai o Ahuriri.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18560830.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 8, 30 August 1856, Page 1
Word count
Tapeke kupu
899Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 8, 30 August 1856, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.