TE MAUNGARONGA O OROPI.
I tera Karere Maori, i tuhia e matou, nga korero, ote whakaekenga mete horonga ote Pa o Hapataporo; a ko te horonga o taua Pa te wa i mutu ai te whawhai; no te mea, kahore he mca o muringa iho o taua whaka eke. Ko te taeatanga o taua Pa te mea i manakilia e te taua, ano ka taea, hoiano, ina no muri tata iho ka hoki ki wiwi, nga Hoia liaki ole Kingi, ako nga pu repo nunui o le Ingirihi i kawea era ki lngarangi. Kifaai hoki nga Hoia o te taua me o te Pa :i papatu i muringa iho o te taeatanga o te {Pa. Iloi nei hoki te mahi, he tutei tetahi, i tetahi, ahe tiliro lupato telahi kite tahi; a kibai ano tenei i roa, no te mea, na Ataria te mahi, wawae ia raua, ko te rongo kia mau, kia noho pai ai Oropi. I pai ai a Ruhia kia mau te rongo, he matau hoki nona kite mate nui o ona tangata, mete maumau moni, mete kore e pai tana hoko mea atu kite tini iwi, mete ngaro noa ole Inui o nga moni hei hoko paura, pu, mala, mete tini atu o nga mea mo le whawhai. !A ehara hoki taua whawhai nei ite whainga tango i nga wbenua o Ruhia ete taua; olira
be tiaki i Takei, a i te ao katoa, kei ahatla, take o te rongo mail, kihai i roa te korerotanga o era; ako tenet kua oti aua korero te whakaae e nga Kingl mete Kuini o Ingarangi. J te Marama o Maehe, ka hui hui nga kai korero, o Ataria, o Wiwi, o Ingarangi, 0 Ruhia, o Haiinia, o Takei ki Parihi, he Fa do te Wiwi. A he mea korero e taua imnga nei i nga ra katoa nga take mo te rongo kia mau, a ko te otinga i te 30 o Maebe. Ko ana korero, e mea ana kia noho Pai a Takei. A ko te Rubia, kia kaua e banga houtia te Pa o Hapaiaporo, kia kaua ano boki e hanga hei Pa wbawai hei Pa hanga kaipuke, bei Pa noboanga hoia; a kia kaua e banga be kaipuke manuwao ki reira. Ko taua Pa kua binga katoa. A ko Nikaroha, be Pa ano, e meinga ana taua Pa kia kaua e Jiohoia a rolo e te hoia, a kia kaua ano e banga he manuwao ki reira. Ko te awa, ko te Tanupa; he awa tenei e munakilia ana e te mano kai hoko boko o Oropi; ai te Ruhia tenei awa, na ko tenei, me haere te mano kaloa ki reira, no te mea kua noa, mo nga kaipuke katoa o te ao* I mua he tini nga kaipuke o te Ruhia i te Moana Mangu, tena ko tenei Kia 10, ano kaipuke iti, ma ralou ki reira rere ai, hei tiaki kau i te he o te langata whenua, e hara 1 te mea hei kaipuke wbawhai, a i te Moana Mangu, mete Moana o Etoha, me noho he tangaia ki reira o nga iwi katoa, hei tiaki ano i o ralou tangaia akeo toratou whenua, a mo nga kaipuke ano hoki o o ratou iwi kia tiakini ano e ratou. I te moana o te Paratika i meinga te Ruhia kia kaua, nga iwi noho tata ki reira. e ali atia eia. A ko nga Pa i nga motu o Arana i puhi puhia e Wiwi raua ko te Ingirihi ekore ano e hanga houtia. Ara kua mau te rongo ki nga iwi kaloa, a e pai pu ana aua iwi katoa, no te rongo ka mau. I tino hari pu te Wiwi, tetahi take ano hari ai, no te mea kua whanau mai te lamaiti a to ratou Kuini, he tamaiti na te Hepera Neporiana te Toru. I Ingarangi i hari pu ano te mano. A i Merepena, i Poihakena me nga wa katoa o
reira i koa aoo; a meake, nei hoki, le- hari ai tatou okonci, mo te rongo mau. Mehemea, lie take to nga iwi o Oropi e hari ai ratou; penei ko tatou te hunga e lino whai taka e hari ai tatou mo te rongo man, no te mea, na taua 'whainga i he ai talou i kore ai he taonga mo talou i kore ai he tangata e haere mai ki konei. Na ko tenei kua mutu te kino. Ko nga tangata o te hoia me nga heramana, Kahore nei e whai mahi no te rongo ka man, ka tu noa hoki nga kaipuke, na reira ka abu ke nga mahi a taua tini pakeha nei. Ko nga kaipuke uta uta hoia, ka kahore nei he, mahi pera ano ma ratou, ka aim ke mai ki t& tino mahi, mo te iwi, a ko te rongo o te koura kua kitea hou lia nei, ma reira te nui mai ai le Pakeha ki reira, a ko te koha o te pai o reira e kai ano laiou. Na ko te kal ma taua iwi rapu koura kei konei pea, me mahi e nga tangata maori, kia maia te ngaki kia nui. Ko nga pai tenei o to rongo mau, ko tenei e te iwi k4a hari pu talou no le mea kua pai ano le noho o te Ao.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18560731.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 7, 31 July 1856, Page 1
Word count
Tapeke kupu
894TE MAUNGARONGA O OROPI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 7, 31 July 1856, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.