TE KAUHAU TIMATANGA O TE WHARE KARAKIA HOU I PAIHIA.
Ko te whare karakia tawhito o Paihia i Tokerau, na te Atahikona Wiremu i hanga i mua; ka 30 tau i tu ai i reira, a he tawhito, i kahore ai e hui te tangata ki roto karakia ai, ahakoa banga nga pakaru o taua whare; ekore ano e laro ka pakaru ano, he tawhito holri no te tinanatanga o te whare. Ko te whare matamua teuei o tenei motu, hei whare e karakia-tia ai a roto kite Atua pono. Na te tawhito o taua whare i mea ai nga tama a le Wiremu, kia kohi kohi moni ratou hei hanga whare karakia hou. Ko te
wbare karakia tawhito, no tawabi nga moni i utua ai te hanganga; ako te tokomaha o le hunga i boatu moni hei hanga i a wbare hou, i iriiria, a i matou kite Atua i roto t te whar£ tawhito. Ko nga Hurai i mahara kite pai ote Temepara o mua, pouri ana ratou i te kitenga ai i te tuarua o nga Temepara, no te mea kihai to muri i rile ki to mua, te pai ole abua« Ko te Temopara o leKaraitiana he Temepara whakawairua ; * ( a kite wahi e huihui ai te hunga tokoraa tokotoru ranei i te ingoa o te Kara it i, kei reira ara i waenga nui o ratou 4 ' abakoa kino noa te wbare e karakia ai, ahakoa. Hemeatika pu ano pai. kia boatu pai, kia boatu nui nga moni kua homai ete Atua kia ratou; a kia hoalu ete Karaitiana hei hanga whare, hei wbare karakiatanga kite Atua. Ehara nga tangata o Tokerau i te bunga nui pu a ratou moni, abakoa; kua hoatu nui a ratou moni mo te whare karakia. jFI te banganga o te whare matamua i Paibia, kapi pu te whenua i te pouri, a be pouri kerekere i runga i nga tangata; ako tenei kua puta te rongopai o te Karaiti ki nga wahi katoa o tenei motu a i baere atu boki i Paibia te timatanga o te kauhau. E meatia ana, kua tahuri etahi o te bunga nobo pouri i roto ite hara kite maramatanga, mete marietanga o teora whakamutungakore. Ahakoa kahore be kororia o aua whare nei i hanga ete ringa ringa tangata; tena e kororiatia ana te Atua i te rangi no te mea kua tae mai nei tana rongo pai ki enei topito o te ao.No le 44 o nga ra o Mei, 4856, i kauhau timatanga a te Wiremu i taua whare, a kibai i o nga tangata i reira i taua ra ; i reira ano ka kobi-kobi moni taua whakaminenga hei utu mo te hanganga o taua wbare, a tapeke ake 60£.; na te Maori i boatu o enei moni 471. Huia katoatia nga moni i kohikohia mo tenei 300 i.; a o enei moni na te Maori i boatu ilSl. No muri tataiho, no te 3 o nga i muri ka tae atu ate Pihopa, kite wbakapa i etahi hunga o reira; aka hari pu tana ngakau i le kitenga ai o taua whare hou, no te mea, i kite hoki ia, ite nui ole whare, ite ouou o nga tangata na ratou nga moni i homai bei utu mo te banganga, a e hara hoki koa i te iwi nui pu a ratou moni, taua hunga na ratou i hanga taua whare.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18560731.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 7, 31 July 1856, Page 7
Word count
Tapeke kupu
569TE KAUHAU TIMATANGA O TE WHARE KARAKIA HOU I PAIHIA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 7, 31 July 1856, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.