TE WHAWHAI KI RUHIA.
No, muringa iho o tera pukapuka a matou
mo te whawai ki Ruhia, he tini, whaihoki he nui nga mahi ki reira. Kite mea ka titiro ano nga kai korero o tenei Nupepa, kite "Karere Maori'* ote Mararaa o Akuhata ole lau 1855, penei ka kitca o malou korero i toe kite wa i hnibui ai nga Wiwi roe nga Hariniana, me le fnginhi kite wbakapae itepa a Hapataporo-. roei reira kua to a rani taua pa nui. A kia ora nohinohi ai ano ratou ka mea te linokai whakabau hoia, a Herara Kotakoha, kia wbawhatia te ope ale Wiwi mete ope o te Hatimana i poua boki te noho o aua ope. i te ara whaia o Tarataka, i te awa o Tirikaneia. He awa te Tirikaneia, e kokoti pu ana i le Pa, taha tahi te pa ki letabi taha o taua awa, taba tahi kite tahi, taha. Ko te awa rerenga kaipuke boki fa, o taua whenua. Kahore te taha kite hauraro o taua pa i nohoia ete laua. No le mea i araia le wahapu o taua awa ki le kaipuke whakatotohu ki reira, a be tini ano boki no nga parepare o> reira, kibai i laea atu reira. e le Wiwi me te Ingiribi; e o ratou kaipuke. Kale tabs kite tonga anake te wahi i anga atu at te kaba ote taua. He tini nga marama i mam ai te taua kia tatata ai o ratou maioro kite taha o te pa, a i mahi tonu boki te Ruhia ki te hanga parepare hei arai mo aua maioro o> te taua, ano ka kapi katoanga pukepuke katoa o te pa; hei parepare, ko o ratou purepo nunui i kawea ki reira, ko te nui boki o te paura me le mata i reira; me nga maia a te pa i reira e noho ana. I tino lata pu nga maioro o te taua ki nga paiepare o te pa ; ko le taia ra tenei, i rongo tetahi, kite korerorero o letahi; be talari tonu boki letabi kite buaki o tettibi; kahore rawabe wbawbai o mua ibo i diet* nui ki tenei. No tener takiwa i buaki ai te ope o Ruhia na Kotakoha i wtakahau, kia wehi ai te taua kia haere keai; i buaki tawa opeki te Wiwi. lenae buaki he hoia etahi, i eke etahi i te hoiho a he tini nga purepoi kawea maie ratou. No te at:i lu whai boki he ata kobu ; ko te ope a nga Hatiniana te mea i pa wawe te patu kia ratou abakoa peia haere lia ratou ete nui ole tangata whenua; kihai ratou i whati ; otiia i haere marire ano-, ano ka pa te patu ki nga wiwi, ka whakaekea- e raiou kei whiti le Ruhia i te'awa o Ti'kaneia, ko te mea hofci tenei" i mea ai te Ru> hia kia taea e ratou ; ano ka liinga tetino o> ana hoia ka wbati te Ruhia; ka mahue t& ratou i mea ai. Kihai i nui te unga patu a te Ingiribi i tenei whakaekenga, kotahi anake te purepo o te Ingiribi i pupubi, a he mano nga tupapaka o taua pu.
Na te Wiwi me nga Hatiniana i taea af te papa, a i rile te ki i konei mo nga Hatiniana, he iwi niaia ratou o mna iho. * Ete 48 o Hiine ka whakaekea te Pa ele taua, na te Wiwi i whakaeke te parepare o Marakoha, na te Ingirihi ko te parepare o te Kitana; i bengia e ratou ano, a ratou ahi tohu tohu mo te wbakaekcnga, na reira, kihae i kolahi hapainga o te whakaeke, nakoneite taea ai te Pa. I maia ano ia te whakaeke; a i tac rawa ano te Wiwi kite Marakoha, otiia kibai i roa, ka eke ano te whana ate Ruhia; a uuuhia ana te whakeake ate Wiwi. He tini nga Hi pa pa ku i hinga i konei. Ko te Ingirihi Kibai ratou i tae kite Ritana, na te mano mala, ano he pata ua i te awha nui; ratou i whakahemo; i tine maia pu ano te Ingirihi i to ratou whakaekenga. Mei tangi te Wiwi mete Ingirihi mo o ratou tupapaku mano tini, i mate i taua whakaeke ; kihai ratou i pouri no te taea taua Pa; otiia na taua matenga o ratou, i tino mea ai o ratou ngakau kia taea pulia ano taua pa; ahakoa tua raru ito whakaekenga mataii. * Kotahi te kait o ngi ra i muringa iho o taua whakaekenga ka mate ko te Roari Rakarena, tetino kai arahi o te ope o te Ingirihi, -koia nei hoki tetahi o nga hoa haere tabi, i nga whainga nui o teTiuka o Wereta. na te mate nei, na te korora aia i bemo ai, ' I tangi nuitia taua kaumatua e te Ingirihi mete Wiwi katoa. He roa te takiwa i rauringa iho o tana matenga, ka nobo whawhaikore le taua mete tangata whcnua r a taea noatia le whakaekenga a te Ruhia i te awa o Tikaneia, kua korerotia nei e matou. E toru marama i noho ai te taua, otiia r mahi tonu ratou; kia lata lata ili atu nga maioro e keria ra e ratou, kite Pa; ko te nui o te Hoia i niabi i reira a ko elabi i eke i nga manuwao, aka rere ratou kite moana o "Etoha" ki reira pubi puhi haere ail nga kainga mahi kai ma le Pa, na aua tini kai nga nei hoki i raau tonu ai te kai ma te Pa; i roa ai, te horoa wawciia ai; ano ka hinga aua tini taone, ka tangi pu ano te pa, no ratou ka male nei i te kainga kore nei homai kai. Ko nga Pa o telaha taha o taua moana i taea e te taua, a ko nga Rangatira o aua Pa i kawe roa te maia, ano ka he noa r ka tukua te papaki te tana. He nui nga mea i riro mai i te tana i aua Pa nonohi; he wit!, hekakahu, he papa kaipuke, he paura he hola, mete tini noa atu o nga mpa ke atu. I taua moana i le taua tonu ano te papa, tena ko te Pa o Hapaiaporo, na aua pa i taea nei i kore ai le kai mo nga tangaia o te Pa nui.
Kihai i roa iho ka kaikiuo rawa ano te patu, kino rawa alu i nga whakaekenga o mua o taua wbawhai nei. No le 7, o nga ra o Hepetema ka timata ano te pupuhi o te taua kite Pao Hapataporo; e meirzga ana e te tino kai arabi o te ope Ruhiana, i rite te pupuhi mete baruru o nga purcpo ote taua kite RHnga te kino. Ko nga manuwao me nga lima o te Ruhia, i tahuna e lain i whakaparemotia elahi, e o ratou kai raabi beramana ano. Note 8 o Hepetema, ka whakaekea ano e te taua nga parepare o te Pa, na te Wiwi i wbakaeke te Marakoha, mete Rilana iti. Na te Ingirihi ko te Ritana nui, he tini nga tupapaku o taua wbakaeke; i taea ano ia e te Wiwi te parepare i whakaekea e raiou. ko te Rilana iii kihae i taea e ratou, ko le Marakoha i taea. He niamao te wahi i haere ai le Ingirihi e lae ai ratou kite parepare hci kai ma to ratou pain, na reira i mate nui ai raiou, he roa no le haercnga whai hoki he roa te wa e kainga ai raiou e te mata o te Ruhia, i taea ano ia e ratou te parepare, otiia kihai i mau ia ratou, na te lini onga tnaioro o roto koia te Ruhia i pupuhi kino mai ai i roto; a kihai i laea alu e le Ingirihi. He mau mau tangata kia whakaekea le Rilana nui, no te mea, ka taea te Marakoha, e te Wiwi, ma taua parepare e pupuhi te Rilana nui; ina ano hoki no le taeaianga ote Marekoha e le Wiwi puhiaana le Rilana nui e ratou, a whaii ana te Ruhia i taua parepare i te Ritana nui i rcre tirararara te baere o to raiou wbati kua puma noalia alu a raro o nga parepare o te Ruhia e ratou ano kite paura, tena e wbati nei ka toua aua paura ; a pakorc katoa aua parepare nei, he m<>a kei nohoia ete taua; he mea tabu ano hoki nga whare ole taha a tonga ole pa, kia noho wbare kore ai te taua. Kua oti noatu te whakaaro ole Ruhia hci rerenga ma ratou kite lahi taha ote awa, e whiii ai kite taha kite Hau raro, ano ka taea nei te tahi laha e te taua, whati ana te Ruhia ma te arawhata kua oii ia ratou te maoi ki le tahi laha. No te po i muringa iho o te whakaekenga e te taua, ka whiii pga morehu o te Ruhia; na te pouri o te po i whiti pai ai, te puhiaai ano e te taua. Ka mutu i konei te whainga ki taua pa: otiia i nohoia te taha kite tonga o taua Pa nei; kua nohoia te lahi laha olepa ete taua a ko le lahi taha, e nohoia ana ete langata whenna, he mea ano ia ka puhi puhi kia raua, hoi nei te mahi o taua wahi a moroki nei. Ko nga mea enei i riro 6 te tangata whenua i te taua, me xe raru ano »ioki i raru ai
te tangata whenua, ko nga kaipuke o te Ruhia kua pakaru katoa; i wera e Uhi, i paremo e tahi. Ko te taha kite tonga otePa o Hapataporo, kua wera rawa i te ahi. Ko nga wapu haoganga kaipuke, bei turanga ano boki mo nga manuwao, kua kabore rawa ite taua te wawahi: a e kore e taea aua wapu te hanga bou ano; otiia kia tini nga tau e hanga ai, a kia mono tini nga moni hei utu e pai ai ano bei turanga kaipuke. Ko nga pa me nga mea katoa ote moana o Etoba; kua nobia katoatiaete taua, a ko te ingoa ote Ruhia kuakaboree webingia i tenei takiwa e te nui o te ao. Ko tana maia kua kabore; ko tana hokoboko kua kabore, kua tangi nui ana mano uriuri i te kawenga a te patu, kua hinga ana hoia e toru rau mano 300,000. Ko te kingi o Ruhia, kua kabore ana manuwao ; me ana moni kua kabore. Tena ko te wiwi mete Ingirihi, he nui noa atu nga moni me nga kaipuke ia ratou, na konei hoki ratou j mea ai; e uekaha tonu ratou a taea noatia te otinga o te wbainga nei. * Ite moana ote Paratika ; kibai i tino pera pu te unga ote patu ate taua mete unga kite Pa o Hapataporo, otiia ko nga kaipuke 0 te Ruhia, i reira i taua moana i tu mabi kore i roto itePa o Koronotata; kabore be wahi o te takutai o Ruhia i ora i te patu o te taua. Ko te Pa nui o Wipaka, kua puhi puhia e nga poti uta purepo o te taua, a ko te turanga kaipuke mete banganga kaipuke me nga whare nuinui katoa o taua pa i paka ru anake, i aua poti. Ko nga tangata o tera iwi nui iwi maia. lwi kaipuke manuwao pa pai kua hoa tahi kl te Wiwi mete Ingirihi, bei ttnei ite mabi ahuareka ote Rubia kite tango i nga whenua tauiwi ke. Aki te kore e mau te rongo 1 te hotoke nei, penei ka buaki ano te taua a te raumati e takotoake nei; ko te iwi o Atana e mea ana, kia houbia e ratou te rongo, a e whakaae ana te Ruhia ki aua kupu; e pai e mau te rongo, kite kor> ka tino whawhaitia ano te Ruhia ete taua; itewa e takoto ake nei. # 0 te mauranga rongo, me nga take e mau ai, taihoa ake ka tubi tubia e matou. • I tenei, ko ta matou e mea nei me ata korero te pukapuka i muri 6 enei korero, he mea tuhi tubi na te tahi wahine rangaiira : i roto hoki ia i te pa i te wa i whakaekea ai e te taua; no nga wahine (taua kai tuhi nei o te hunga wahine) e buaina nei " ko te tuahine o te oha" i pera hoki etahi o nga wahine o tawahi; i wbangai i nga tangata kainsra mataa o te taua. *
He mamne anotona to ana korero nei, ana korerotia e le tangata ngakau pai. I tino pai hold nga korero o taua wabine; penei mete lino wabine ngakau pai, kia pera koa ia te roano wabine; nei hoki ana korero e penei ana.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18560630.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 6, 30 June 1856, Page 4
Word count
Tapeke kupu
2,141TE WHAWHAI KI RUHIA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 6, 30 June 1856, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.