KORERO HOKOHOKO, KAIPUKE, MO TE NGAKI WHENUA ANO HOKI.
Mo Mei.
Na te nui o te whiti, oti, paraoa, parete, me era atu kai, e kawekawea ana ki Poihakena, ki Poheripi, i nga kainga o uta, i Hiri, i Karengonia ano hoki, i hoki haere ai nga utu mo euei mea* iti iho i nga utunga o tera niarama. Kua rongo matou ki nga nupepao te il u tenei mara ma, i utaina mai ki a " Wirem. Tene," Tima, kahore i nui te hokohoko. Ko te Paraoa pai, 26*., tuarua, 24/., mo te tana. Ko te whiti Bs. 6cL, 9s. mo te puhera. Ko te Parete, Zl. kite 5/., mo te tana. Ko te Aniana, Ibl. ki 20/. mo te tana. No to hoki haere o nga utu i Ateria i hoki ai hoki nga utu 6 Akarana; kua tangohia hoki e nga kai huri paraoa hi. i runga o te tana paraoa, na konei i iti ai te utu ote whiti. Kua rongo matou kua limaiaia te kawe honohono mai ite whiti; kua whai mahi ho ki nga kaipuke re rere ki nga tabataba. He mea nui tenei mo nga kai ngaki whiti o tenei motu kia kake haere te kawe kai atu ki At«ria, ahakoa nui, iii ranei, nga utu i reira. Kite kore o taiou kai ngaki e penei, ka rapu atu nga tangata o reira ki etahi atu wbenua; aka ngaro atu i a tatou tena kaiiiga hei pukairanga mo nga kai o konei. Kaua rate kai hoko e litiro kite iti ote utu mo te tau kotahi; me wba kaaro eia nga utu o era atu tau, a ka kite ia he puna whai rawa tena ki a ia. Ut«kAiiA k«*.i.«.:~..i-.-. —_? _ t • .
mea atu matou meake u mai tetahi kaipuke mil, pai-whaka hara, kotahi mauo tana, ko Hohepina Wirihi te ingoa : otiia'kua totoha taua kaipuke i te 5 o nga ra o Pepuere, i ie rerenga mai i Ingarangi. E rere pai ana ia i te ahiahi i waho atu i tetahi kurac, ko Po« ketone te ingoa, no ka tutuki pn tetahi Tima, ko te Mangetona, "ki a ia, pakara kaloa te kaipuke, hoki whakamuri te tima, waiho ana teliohepana i Wirihi kiatoidhu noa i reira. Nui 4itu te toa te whakaaro o Kane kite whakahauhau, kite whakaora i nga tangata. Kotahi rau nga tangata i eke kite kaipuke; e whitu tekau i paremo i te wai; ko Jaua Kapene toa hoki tetahi o nga tangata i mate. Whakawakia ana tenei mea; turia ana te whakawao te Korona mo nga tupapaku i kitea, meingaana e te tekau marua be whakamate tangata no te Kapene o te tima, nana hoki i wbakatere kino i tana kaipuke. Ko nga kaipuke u mai enei no nga whakapu o Aleria. No Nukabera, ko te paaka karatia, 327 tana; 940 hipi, 30 kaho piwhi. No Peheripi, ko te kune Maria Ruike, 97 tana; 238 hipi. No Poihakena, ko te pereki Moa, 236 tana; 109 hipi, 152 tana waro, he utanga laonga, 9 tangata eke:—ko te pereki Matehuma, 136 tana, be utanga laonga, 3 tangata eke:—te kune. Tuahine, 30 tana, he pehi:—kote tima Wiremu Tene, ki tonu i te taonga, 26 tangata eke. Ko te pereki palu tohora, ko Patome, no Poihakena, 154 tana, i rere mai ki konei ki te hoko kai. I utaiua ona hinu, 150 kaho, ki runga kite Moa. ! Ko nga kaipuke rere atu, ko te hipi Wiremu Parauha, 602 tana, ki Herona; utaina ana ki runga ki a ia 40 tana parete hei whakamatautau ite hoko o reira:—ko te kune Karapetona, 77 tana; 5 tana kapia, 1 tana muka, 21 tangata eke mo Poheripi: -te pereki Wanara, 173 tana; 20 tana kapa, 30 tana kapia, 700 puhera witi, 6 tangata eke mo Poihakena:—te pereki Motehuma, 136 tana, mo Wbare kauri:—te paaka karatia, 337 tana, ki Kaipara, kite uta koare mo IngaranL Kua u mai ite tahataha. 57 kaipuke, 1588 tana, 143 tangata eke, 8202 puhera whiti, 16 puhera kanga, 150 puhera oli, 314 puhera aporo, 4J tana aniana, 39 tana parete, 2 kaho paraoa, 6 kaho miere, 5 pouaka hua rakau, 29 kau, 200 hipi, 156 poaka, 274 heihei, 42 kaho poaka, 2 kaho hinu paraoa, 41 kaho hinu pakake, 24peke35 taua kapia, 2 peke huruhuru hipi, 2566 pou kaho, 44,000 toetoe, 35,000 putu papa kani, 487 tana wahie, 1 kaho pata, 21 peke purapura karaihe, 2 takai muka, 20 tana kapa, 610 pou lunga whare, 15 peke ropi, 25 takai aho, 7 takai whakahcke, 50 paukena. Ko nga kaipuke rere atu kite tahataha me nga tapnga, 51 kaipuke, 1798 tana, 70 la-
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18560531.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 5, 31 May 1856, Page 15
Word count
Tapeke kupu
768KORERO HOKOHOKO, KAIPUKE, MO TE NGAKI WHENUA ANO HOKI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 5, 31 May 1856, Page 15
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.