TE TAKI; A APERAHAMA TAONUI.
Kia korero hoki ahau, hei whakarongo ma te kaumatua, ta te tamariki korero, kite mea ka he tetahi o aku kupu, he mea patai; koia ahau i korero ai Tenei hoki tenei koreroaku, e meingaana imua, taua kingi no Ingarangi be kingi kino> be langaia. ngakau riri, na. ana mahi ka pouri te ngakau o tana iwi. Ka buibui nga Parona o [ngarangi (he rangatira lo Parona no Ingarangi he penei hoki me tatott rangetira AJaori o tenei motu.V Korero ana ratou, ka mum; haere ana ki taua kingi; meatu ana ki aia kia whakaae kf nga kupu kua rite ia ratou, a me lubi tub* tona in go a hei tohu whakaae; koia nei etahr o nga mea i whakaaetia e taua kingi; ko te tangala i whai taonga, mana ana ana taonga r a ko nga rangatira ote kingi kia kaua e tango noa i te taonga o nga mokai, engari ma te lure e whakaae ka tango ai. Ko te ingoa o taua pukapuka nei ko Taia'* i takea niai le pai & te Pakeha i taua pukapuka. Na ko tenei ete iwi,. kite mea ka whakaae latou i tenei po, kite aba ranei kite aba ranei, penei he "Makana Tata" tetikanga, na te mea, be be laiou, nei amuamutanga, a he kiuoo tatou eiangi ai latou ano* Kia tapatahi te whakaaro, ma konei ka kupu pai mai a te Kawana, a ka wbaakaae mai ki to taton e pai ai; me whakaiere koia pea o laiou turn Maori: S£!PJ£& ko atatou he katoa ma nga ture o fnjpfrirngi e wbakarite. Me meatu e latou kia ruritia nga kainga kua riro i te Pakeha, erua hoki pai kei rolo i tenei, ka ruritia enei , whenua i te mea e ora ana nga kaumatua i hokona ai aua wahi, penei e tika ia ratou te whakaalu nga kaha, makonei e kore ai be loiohe ki ana whenua, he pia tenei. Tenei hoki tenei pai, ka oti te ruri o aua wabi, ka wbakakitea aua wbenuae te Kawa na kite Pakeha haere atu ki aia hoko whenua ai, a kei roto o tenei te hoki mai ai he Pakeha noho tahi mo tatou. Na o tatou he i mahue ai latou i te Pakeha. I mea koutou nga kaumatua i ta koutou wbakamiuenga, ka peia te kino i o koulou laroaro, a ma koutou e whakawa nga he o to Ihunga takahi i nga lure, he ui alu tenei na-
An, kia koutou; he nga ture o Ingarangi ia matou lamariki„ka he matou. •Kite mea ka he nga ture ia koutou kaumatua, te hunga na ratou nga kupu e tapu ana, ko wai o matou e maia, kite whakahe, ia koutou. J le wehi i o koutou kaumatua tanga i te rangatiralanga, i te weui o te tokomaha hei tiaki ia koutou. Ka whakaae mai ranei koutou nga kaumatua, ki ta matou ki ta te tamariki, kite he koutou, a ka w&akawaKia, tera ranei e rongo koutou ki „uga ture, ano ;be peneii koutou mete tokomaha; kite kore koutou e whakaae ki tenei, he hameme kau ano nga kupu kia Kawana, hoiauo nga torero ; a te taitamariki. JLia korero hoki etahi.o tatou.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18560531.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 5, 31 May 1856, Page 14
Word count
Tapeke kupu
537TE TAKI; A APERAHAMA TAONUI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 5, 31 May 1856, Page 14
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.