KORERO HOKOHOKO, ME NGA KAIPUKE, A MO TE NGAKI WHENUA ANO HOKI.
E hoki haere ana te utu mo nga kai katoa, ki nga tini taone o tawahi, o Atareria, e matauria ana te take o tenei; a ekore pea e kake wawe te utu o aua mea, he tau hua eta-
hi tau i Alareria, he lau kai kore etahi, na ko te ngahuru o tenei tau he nui te kai o nga maara, ako tenei kua nui rawa i tenei wahi n ga ngakinga o reira, ako te hono tonu o te* hoe mai o nga Pakeha o tawalii, o Ingarangi, 0 Merika, kua tua nmtu i tenei tau, ko matou tenei e mea ana f e kore pea ekake wawe 1 tenei lau te utu nu nga mea ngaki i Atareria. E raeinga ana e te rongokorero ko mea a nga kai ngaki Maori e kore e tukua mai kite hoko, a - ko ale makariri ra ano te kawea mm ai, kia nui ai te utu j na, he mrjj tenei kia rongo o maton hoa ngaki ki enei korero, e whakaheana matou ki enei whakaaro, no te mea ka ahu ke nga kai hoko o tawabi, ki nga whenua kc hoko ai, a ko nga kai hoko o Akarana ka ahu te boko ki tawani ki etahi Witi me le Paraoa ma ralou, a ko a ratou moni o lenei whenua ka ngaro i to latou aroaro, a ma konei ka hoki ai te nui o lo latou rongo hokohoko. Ko nga Nupepa me nga kai tuhi tuhi mai o Alareria e mea ana, he nui te hua o n<*a mara i tenei tau, a e hohorotia ana te mau°o nga witi me nga mea katoa ki nga kain^a ht* i n ° a utu ene ' * Poihakena ite 18 o Maelie: mo te Paraoa luatahi mo te tana; mo te Paraoa tuarua £24, mo te tana; mo te Witi, Bs. mo te puhera, ahe mea ano 9s. | mo le Kanga, 2s. 6d. mo te puhera, he mea ano, e 3s. mo te puhera; mo le Riwai he mea ano e 3 hereni, be mea ano e 4 liereni, mo te lianaraweiii i mo te aniana, he mea ano, 95., he meaa 'o 12s. mo lehanaraweiti, a kahore e riro nui i tenei utu, c ahua hoki ana i enei lakiwa, ko nga kai hoko o Atareria e tuku ana i a ralou kaipuke ki Hiri, ki nga kainga katoa auo hoki, he hoko witi ma ratou, mehemea ia nei, ki le lohe tonu nga kai ngaki o tenei whenua, ki a ralou mea kia kaua e lukua mai kite taone hoko ai, apopo, oho rawa ake le mahara, kua kahore rawa he mea mo la ratou mahi, lenei, ka hoki le utu, mo aua mea e kaiponu-hia nei e ratou. Kia meatu matou ki o matou hoa Maori kia titiro ratou ki nga kaipuke rerere tonu i te takiwa ki Akarana i lenei tau, a ka lahuri ano te mahara ki nga kaipuke o era tau, ki te penei ralou, ka kite i te hokiiiga kai kore mai o etahi o nga kaipuke i re re alu i Akarana ki nga wahi hoko wili ole lahaiaha • nga mea e raru ai talou ana puritia tonulia nga mea a o talou hoa kai ngaki Maori, koia enp\ ka tu mahi-korc nga kaipuke, ko n<*a moni o tatou ake ka kawea ketia kite hoko
i nga witi o tawahi, ma ko-nei ka aim ke te* lioko hoko ia tatou, a ko tatou tena ka hoki whakamuri ki nga mabimoni kore o nga vvt o era lau. Tenei ano hoki etahi hee pa mai kia tatou, kite pupuru tortu tatou i nga witi, ko nga kai hoko mo nga kai bun Paraoa o Akarana, ka abu ki Atareria hoko witi ai ma ratou. He iti te Paraoa mete witi o Akarana, ako nga utu, me ka hokoa, e nui ke ake ana i nga utu ote Paraoa mete witi i Hirini r (Poihakena) mehemea e pai ana, e tika ano te wbakanuii te utu mo te Paraoa e nga kaiburi; otira, mehemea e whakanui-a ana e ratou, ekore e taro ka utaina mai he Witi he Paraoa e nga wbenua ke atu; ma reira e riro ai te moni o tenei motu, e matauria ana tenei e nga rnira, (kai buri Paraoa,) a na konei te whakanui-a ai e ratou nga utu mo te Paraoa mete witi: a telahi take, he mea na ratou kei o konei ngakinga he witi ma ratou. Kotabi kaipuke meake nei u mai ki konei, e rere mai ana i tawahi, he witi te utanga, kia mutu kite kaipuke kotabi nei, ka pai. Ko matou e mcamana, me tango nga utu o enei ra mo te witi, a kia maharatia e koutou, e nga tangata maori, tenei kainga, a Merika, lie kainga e nga kia initia ana tewitiki reira, a nakonei i kake ai te nui o tera wbenua, kibai ratou i mea kia tae kite nui rawa nga utu mo te witi; oiira, kite iti, ko te mau tonu o te boko, e tae ana hoki nga mea o tcna wahi ki nga wbenua katoa o te ao nei, a ko te moni o te tokomaha e riro ana i a ratou. He alia ranei te mea e nui ai tatou? he puru maori i o tatoa witi ki nga whare tu ai, kia kainga e te kiore, kia maku i te tafeoto roatanga ? ranei me whakamanavranui tatou, me tuku nga witi kia hokona kite moni, kia hauhau ai te hokohoko, kia kitea ai te mon kia tatou katoa. He korero tenei mo nga waka i u mai ki Akarana ki Onehunga i tena ton ite 1855, ko nga mea i utaina mai ki Akarana ki Onehunga ano hoki itetau 1854, ko nga utu mo aua mea koianei, £16,181 13s. 1ld.; ako nga utu mo nga mea i utaina mai i le lau 1555, koia nei, £12,577 17s. 3d. ; kihai i rile le utu o nga mea i utaina mai i tenei lau ki o tera tau; £3,803 16s. Id., i hoki i tenei tail. E hara i to mea kua hoha nga tangala Maori kite ngaki, i hoki ai te utu i lenci tau; otiia, he mea i haere elahi o nga tangala Maori kite keri kapia, he iti hoki no le utu mo lera mea i te tau 1855, he nui no nga ulu ile lau 1854. Konga uiarniin o Okelopa, oNowema, o Ti-
hema, i u mai ki Akaraua 356 nga waka maori; kongakaihoe oaua waka 1319 o nga lane, 748 o nga wahine, ko nga utanga 1113 kele riwai, 88 kete aniana, 127 kete kanga, 13 kele kumara, 636 kete puka, 5703 paere tarutaru, 140 k tana wahie, 4048 tui ika, 76 poaka, 20 parera, 159 tikaokao, 11 Peke witr, 1H tana kapia, 147 kete tio, 8 paere kakau wiii; ko nga utu mo enei mea katoa £I6BO 19s. 6d. A mo aua marama ra ano o Oketopa, o Nowema, o Tifaema, i u mai ki Onehunga nga waka 110, ko nga kai lioe 281 tane, a 132 o nga wahine ; ko nga ulanga o aua waka, 131 kete riwai, 5 kete aniana, 9 kete puka, 54 paihere tarutaru, 286 tana wahie, 8| tana ika, 34 poaka, 200 peke witi; ko nga utu mo cnei mta katoa, £4BO 18s. 6d. Ko nga kaipuke i u mai ki Akarana o te tahataha, i te marama oMaehe, koia nei, 49; ko nga tana o aua kaipuke, huia katoatia, 1768; 284 o nga t ingala eke noa mai, 859 pubera wili, 730 puhera lsariga, 100 peke paraoa, 70 puhera papapa, 56 puhera oti, 30 puhera pare, 624 puhera aporo, 21 £ tana riwai, QJ tana aniana, 36 keke pata, 3 kaho tihi, (pata pakeke,) 1 tana poaka, 25 poaka, 28 kau, 577 hipi, 1 tana 11 nga kaho hinu, 13 tana, me nga kaho 4 o nga kapia, 50 0 pereki, 45 peke purapura tarutaru, 91 tana kohatu kapa, 180 pou wapu, 750 pou me nga wawa taepa, 1 tana whakaheke, 417 tana wahie, 88,600 putu rakau kani. Ko nga kaipuke rere atu i Akarana kite tahataha koia nei; 43kaipuke, huia katoatia, •1414; ko nga tangata i eke mai i runga, 93, me o ratou taonga whakakakahu ia ratou. Ko nga kaipuke u mai i te marama o Pepuere, ko te Wanara, ko Kapene Erepeta, he taonga te utanga mai—ko teTima, ko Wiremu Teni, ko Kapene IVlira, no Hirini, he taonga e tahi, he lioiho 8 tahi, me nga hipi; me nga Pakeha eke mai, 41 ; ko te Eriera kune, 20 Pakeha i eke mai, no Merepena, i ahu mai i Poneke, i Whakatu. Ko nga puke rere atu, he wera, na te Merikana, Raiona, 298 tana, ko Kapene Harawiki, ko te wero Tohora, ko te paka, ko te Ahimoa, 512 tana, ko Kapene Rura, ko Taranaki, ko Haina ;| ko te wera no Merika, ko Haratonga, 542 tana, Kapene Haringa, 3482 o nga kaho hinu, ko Niu Perepora ; ko te pereki, ko Eritura, 118 tana Kapene Taninga, he riwai te utanga, 106 tana, 1 tana hinu tohora ; ko te Taka Hanna, he kune, no nga Merikcna, 117 tana, ko Kapene Teri, 5 Pakeha i eke mai i runga, 106 tana riwai, 54 kaho hinu; mete pereki te Heta-pere, 191 tana, Kapene Hone, 4 Pakeha i eke mai, 150 tana
riwai, 4 kahd hinu-tohora, me elahi taonga, e kawea ana ko Merepona. Ko te Tima, ko Wiremu Teni, 600 tana, Kapene Mira, 29 Pakeba i eke alu, 391 pekc riwai, 40 hipi, 21 tajtai huruburu pirikahu, 9 pokai whakaheke, 45 kaho kapia; le pereki, ko te Moa, 238 tana, Kapene Tamihana, 1 2 Pakeba ieke, 2HB peke riwai, 425 takai kapla, 39 takai huruburu pirikahu, 601 kohatu kapa, 21 tana kapa mo Poihakena; mete paka Orienatara, 500 tana, Kapene Maki, ko etahf o nga taonga i utaina mai i Tawahi i Ranana me etahi o nga Pakeha eke mai, i Kanitapere. MEA PARAOA. Paraoa, luatabi, 35J. te tana. Paraoa, tuarua, 33/, te tana. Taro pakeke, e piki ana e heke ana ngaulu, 30s. 355. te ran. Taro, te rohi 21b., 9d. Papapa, 4s. 6d. 2s. te pubera. Poaka Me Ara Atu Kai, Te piwhl mete pirikahu, 7d. mete 9d. mo te pauna kola hi. Poaka. mea tote, meatolekore, sd. mete6d. Mea o te Mara, Wili, e iti ana taua kai, Bs. to 10s. te puhera, Kanga—he uui tenei kai, 4s. ss. te pubera. Oti, kabore kau, a, kabore 1 paingia. Riwai bou, 41. 51. te tana. Aniana, 2d. te pauna. Tarutaru maroke, 5/. 6/. te tana. Kai Ke, Pata, Is. 9d. te pauna. Hua heihei, 3s. te lekau ma rua. Heihei, 6s. 7s. takirua. Parera, 7s. Bs. takirua. Parera kuihi, 9s. 10s. te mea kotahi. Pipipi, 10s.lis. te mea kotahi. Poaka whakapaoa, 40d. l id. te pauna. Kai Ke, Tc ti, 6?. 6/. 10s. te pouaka. Huka, ssd sd. le pauna. Kawbi, lOd. te pauna. Raihi, 2d. le pauna. Hopi, 40s. mo te banereta. Kanara, 2s. te pauna. Tupeka, 2s. 3d. te pauna. Kararehe. Hoiho, 20?. 80/. te mea kolabi. Kau mabi, 35/. 45/ le takirua. Hipi, 20s. 28s. te mea kotahi. Kau Waiu, 10/. 10s. 15/. te me akolahi. Kuao, 255. 40s. te mea kolahi.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18560331.2.18
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 3, 31 March 1856, Page 12
Word count
Tapeke kupu
1,891KORERO HOKOHOKO, ME NGA KAIPUKE, A MO TE NGAKI WHENUA ANO HOKI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume II, Issue 3, 31 March 1856, Page 12
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.