NGA MEA KINO ME NGA MEA PAI.
Ata whakaaro ki enei hunga e rua, —nga ika pai, me nga ikakino, to hunga mate, mete hunga ora. Heaha ianei te hunga mate? Ko ratou e manako kore ana, e ngoikore ana, e Karaiti kore ana j otira, ehara ratou i te hunga kua purua nga whakaaro. Tenei ano tc wahi e puta nui ai nga whakaaro o ratou, e rongo ai i te nui o te mamae, no te mea hoki, kahore i tahuri mai ratou ki a te Karaiti kia ora ai. Titiro kite hunga i whakapaia. Titiro atu ki a ratou hore he koingo j horerawa he roimata e heke ana; ma te Atua hoki emuru nga roimata i o ratou karno. Titiro ki a ratou i whawhai nci i te whawhai pono, a, e raau ana nga karauna o te oranga i runga i a ratou, te karauna, kua oti nei te taka e te Atua mo ratou. katoa e aroha ana ki te putanga mai ote Ariki. E whakapono ana koutou ki tenei ? Kite mea e whakapono ana koutou ki tenei, ekore e mura nui te aroha i roto i a koutou kite hunga Karaiti kore? E kore ianei koutou e aroha nui kia a koutou ano, kite raano hoki o te tangata e mate nci i te matauranga kore ki a Ihu Karaiti te Ariki ? A, keihea te roa o te wa e tu kau ai ? I rongo tatou i tera po e kumea ana te kupengs, kiuta, hei whiriwhiringa mo nga mea, kino me nga mea pai. Katahi ka tino mana nga kupu o te Ariki ki toku ngakuu, i taku rongonga, kotahi ano motu e toe nei i te ao,
kahore ano i whiwhi noa kite te kauwhautanga ote rongo pai hei tohu. Iki iho to tatou Ariki, "A ko tenei rongo pai o te rangatiratanga e kauwhautia i te ao katoa, hei tohu ki nga iwi katoa, ko rcira puta tnai ai te mutunga." Katahi nei ano au ka kite i te pai, i te mana whakamataku o te E-unanga ta Paipera o Piritena, me era atu whenua, i rongo hoki au, kua tuwhaina te kupu o te Atua i roto i nga reo .ke, kotahi rau ewha te kau ma waru. Tapoko tonu tenei rongo ki roto ki toku ngakau. Tukua hoki ki tapoko ki o koutou ngakau.—jVa Motekiu Wiria, Minita Ilonore M. A.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18551201.2.10.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 9, 1 December 1855, Page 7
Word count
Tapeke kupu
402NGA MEA KINO ME NGA MEA PAI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 9, 1 December 1855, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.