TE PUTANGA MAI.
E puta mai ia i tona kororia. E ware ana te ao kite he, e whakapono kore ana, e ruke ana i te ora mo ratou, i te ra e kore ai e mahara, ite haora e kore ai e whakaaroa e ratou e te ao, ko reira pu ano puta mai ai. Ka nga mea katoa, o 0 te ao e penei ano me nga mea e tirohia nei kahore he rerenga ketanga; ko te kai hoko,e hoko ana ano i ana taonga; ko te kai whakahaere tikanga e mahi ana ano i ana mea; ko te tangata rapu mea ahuareka, e whai haere ana ki nga wai o tenei ao, ekore nei e mutu te hiainu i te inumanga ai o ara tu wai; ko te kai rapu moni e ngahau toau ana, te tinana mete wairua kite kohikobi i Dga koura o tenei ao; a, ko »ga tangata katoa e tatanga ana ki ia mahi korerawa he rapunga ki nga mea e ora tonu ana, ko nga tamariki ia o te \tua e anga ana nga whakaaro ki tera ao . . . Tera pea e nui haere te kino kite ao, ko nga tangata whakahe i te Atua e tu maia ki runga ; ko nga ritenga he katoa o anatikaraiti e moiri ki runga, kite pehi i nga tikanga tapu ote rongo pai. E puta ano te kupu tawai ote hunga taunu "kei hea te korero mo tona putanga mai ?" Otiia, 1 waenganui ano o enei mea whakateka i tenei whakatupuranga he, e puta te reo o nga tamariki ote Atua, u ko teaba ra i roa ai nga wira o tona hariata ?" E oho nga reo o te hunga pono i patua :no te tika, e mea ratou, "E te Ariki e tapu ana, e pono ana, ko ahea koe whakawa ai, rapu utu ai, mo to matou toto ki a ratou e noho ana i te wheaua?" a, ka puta ake te tangi o te tini o te hunga pono, "Haere mai e te Ariki e Ihu, hohoro mai/* a, nawai ra, ka oho rere te mauri o te ao i te Tama ate tangata. Ko reira whiwhi nui ai te hunga aroha pono ki nga mea whakahari, ko reira aue ai te hunga whakapono kore ki nga mate e taupoki ana ki runga ki a ratou, a, ko taua wahi kitea ai te pono o te kupu, "A ekore te \tua e toheki te utu mo ana i whiriwhiri ai, e karanga nei ki a ia, i te ao i te po, ahakoa whakaroa ia ki a ratou ? ka mea atu ahau ki a koutou, ka hohoro ia te tohe utu mo ratou." A, kowai i
tohu eliaraianei tenei i te tutatanga pu o enei mea e ki»rcrotia nei I Kowai hoki te mataix ae ra nei ko f.c tatnnfffi t.nnei o te wa e puta ai i te ngutu o tetahi o tot alii, i tc arero o tefahi o tetahi, o nga tangata katoa o tenei ao, "Na! e haere mai ana ia !"—Te Tikatiti, Minita M. A.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18551201.2.10.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 9, 1 December 1855, Page 6
Word count
Tapeke kupu
517TE PUTANGA MAI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 9, 1 December 1855, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.