TE UNGA O TE KAWANA.
No te atatu o te Wenerei te 5 o nga ra o Hepetema, i u mai ai te Kawana hou, a Kanara Tamati Koa Paraone. I kitea ano te kaipuke a "Matinimana" i te ata o te Turei, a po noa iho i manu mai ai i waho ite moan a Kua roa te taringa o nga tangata kite Kawana, koia £ awangawanga ai te tokomaha kia rongo i nga korero ; otira tuku ana te po, a no te atatu rawa i tu ai te kaipuke. I whakauria tuapukutia te Kawana ki Waijariki, itel2 o nga haora; na te Turuari(Drury) , Rangatira o te Mafeitft "Panetora" (Pandora) ratou tahi ko Mata Paraone, me tana kaituhituhi me Kapene Tuari (Steward), i hoe mai ki uta i runga i tana poti. Ahakoa ra i penei, mohiotia ake ano e te toko maha tenei ia, a haere atu ana te tini o nga tangata Maori, me nga Pakeha, o te taone kite whakacau i a ia. Ka tu ia ki uta, ka tika tonu raua ko Mata Paraone kite whare o Kawana Winiata j a muri iho ka haere kite matakltaki kite Taone me nga kainga tutata. Ao ake ki tetahi ra ka oatitia te Kawana; a ka whakaoati ano hoki i nga rangatira o te runanga, ara ia Kanara Winiata, Rangatira o nga Hoia, ia Rata Hinekerea te Tino-kai-tuhi, ia te [-lepara, Kai-tiaki-moni, ia te Whiteka, te Kak tohutohu-whakawa.
kawa te tangata i te raru, ekore e tika koia ano hei whakawa; ten akito te Maori tikanga, ko te tangata nona te mate mana ano e rapu he utu, a mana ano e mea te nui ran.u te iti ranei o taua utu. Ehe ana ianei teaei { ikanga, no te mea ka totohe te tahi hunga, ka n> ia raua ngatahi he tika tetahi, he tika tetahij ekore e hei kia tika ngatahi raua, kotahi kei te he. Nakonei hoki i tika ai tetahi tangata ke atu hei titiro kia kitea ai te tangata nona te he; ama te kaiwhakawa enei mahi. E pono to te kaiwhaka tikanga kia raua, no te mea e titiro pai ana aia kia raua ngatahi. Kia roatau nga Tangata Maori ki enei kupu, no te mea he ture hoki tenei, "Kaua te tangata e whakawa i te he i uru ai ia." I penei tenei ture mete pou ote timanga, ko te whakau hoki ia ote whare katoa; kite mea ka tangohia taua pou, ka hinga katoa te whare. Tenei ake te roanga o nga korero nei ka taia ano ki tenei Nuuepa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550901.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 7, 1 September 1855, Page 1
Word count
Tapeke kupu
430TE UNGA O TE KAWANA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 7, 1 September 1855, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.