Ko nga korero o te kitenga tuatahi o nga Rangatira Maori i te Kawana hou.
No te Hatarei, Hepetema 8, ka tu te komiti-o Kawana Paraone ki nga Rangatira Maori. I reira a Kanara Winiata, a Kapene Tuari Kai tuhituhi o te Kawana, ate Makarini, me enei Uangatira Maori—Tamati Waka Nene, Patuone, ..Wiremu Waka Turau, Te Hapuku, Taraia, Para, bene Puhata, Ahipene, me etihi atu. Na te Kawana i timata te korero ki nga kupu e raau nei, na te Makarini hoki i whakamaori. E hoa. ma,, e nga Rangatira, me nga iwi Maori o Nui Tireni, Tena koutou. Kua pai to tatou Kuini kia whakaturia ahau liei Xawana mo enei motu ; a ko taku kupu tenei ki a koutou. E whakaputaia e a)hau te mana kua homai nei ete Kuini, ki au i nga wahi katoa; kia whakatupuria ai te whakapono, kia mau ai te rongo, kia nui haere ai te matauranga. Koia nei te wahi maku, ko te tiaki i nga taQgata katoa o te Kuini i tenei whenua j he tirotiro i te whakawa, kia rite kia tika mo te iti mo. te rahi, mo te tangata rawakore mo te Pakeha ngatahi ano mete Maori jhe whakapumau hoki ki nga tangata katoa i te mana o to ratou whenua; x e kore e niahue i au te aru tonu ki tena tikanga.. /E rapu tonu ahau ki a koutou, e hoa ma, ki te whakatuara i au y, kia ahei ai ahau te whakatakoto i nga tikanga e tupu ai te painga, mete nuinga kaeretanga, mo: koutou. tahi ano me o koutou iwi. Tena ra, e te whanou, kia pai, kia pono, to koutou whakawhirinaki ki rungakite Kuinirpenci ka whakatupuinatua ahau ki a koutou; ka waiho ahau hei hoa mo koutou, hei whakarougo ki a koutou horero, hei whakaaro i o koutou tonotononga, hei rapu tikanga ano hoki ina hengia koutou e te tangata." Ka oti te korero o Wiremu Maihi mo nga wahi e whakauru ai te Kawana ki runga ki nga whawhaitanga o te tangata Maori, ka mea a Taraia kia kaua e potaia te Kawana kite kupu pena ; kahore hoki he tikanga, ki tana whakaaro, e pa noa ai te Kawana ki nga henga o te tangata Maori ki a ia whaka Maori. Ka tu ko Tamati Waka Nene, —"E koro, e te Kawana, kei mea koe e rapu ana matou tangata Maori ki tetahi tikanga ke ranei, mo matou. Kahore; ko nga tikanga ano ote Kuini mo tenei motu ta matou e pupuri tonu ai. Nona te irigoa o tenei motu, kei a ia ano hoki te mana o tenei motu, a erapu tonu atu matou ki a ia mo nga tikanga mo matou. Ko aku kupu enei kite Kawana tuatahi, a e mau tonu nei ano i au."
Ka whakaae i konei a Eruera Patuone ki nga kupu o Tamati Waka, no te mea hoKi i rite tahi o raua whakaaro kite Kuini, kite Kawana ano hoki. Ka mea a Kawana, "Ko taku ra tenei i tino hiahia ai, kia tika kia rite tonu te wbakatakoto i nga ture mo te tangata Maori ugatahi ano mete Pakeba." Tu ana ko Taraia, "E pai ana nga kupu o Kawana ; e wbakaae ana hoki abau ki nga kupu o Tamati Waka, Kite bara te Maori kite Pakeha, me wbakawa ano ia, e pai ana abau ki tenei; me nga Pakeba ano hoki me whakawa ina he mai kia tatou tangata Maori. Tena ko te raruraru Maori, auaka te Kawana epa ki reira; waibo ma tatou ake ano e whakarite a tatou he. He mea pai ia kia korero mai a Kawana, kia rongo ai tatou i ona whakaaro." k. Ka tu ko Paratene Puhata, "E koro, e Kawana, kotahi tonu taku hoa riri, ko te wbenua e takahia inei e abau; ko taku tenei e patu ai, kia wbai kai ai abau, kia whaikai ai te Pakeba; kia nui ai he oran<ra mo matou. Ko te tini o nga kaumatua o toku iwi kahore i konei; o tira ma maua tahi ko Taraia e maa atu ki a koe, koia nei to ratou mahi ko te ngaki i te wbenua, ho te hokohoko kite Pakeba." Whakaae ana te Kawana kite tika, kite pai, o nga korere o tenei tangata. Ko Taraia ano hoki i whakaae kite pono o ana korero, mo ratou e ngaki nei i te whenua. Ka mea a Ahipene, "Kahore he kupu i au. Kahore i konei toku rangatira; kahore hoki ate Wherowhcro, te rangatira o Waikato, i konei. Kei aia te korero mo matou katoa. Heoi nei ano taku, e aroba tonu ana au kite Pakeba; a e hari ngatahi raua ko tana iwi, ina rongo i Bga kupu o Kawana. He tini hoki nga mea pai kua whiwhi nei tatou ite Pakehn. Na ratou tatou i ako ki nga ture o te whakapono, o tenei hoki ratou e pehi toun nei i te whawhai, i te tutu, i roto i a matou. Tu ana ko te Hapuku, "Kahore he wahi maku, E wbakaae tou ana awau kite knpu o Kawana; me whakarite hoki ngaitaua i ana horero pai tou nga kupu o nga Kawana katoa. Neikoa ko tenei, ko te waka pea, tenei e hoea ngatahitia e te Maori e te Pakeba. Ka oti te korero te pukapuka o nga rangtira; o Kotorua kite Kawana, ka mutu te komiti, a pai tonu nga rangatira katoa ki ona kupu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550901.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 7, 1 September 1855, Page 11
Word count
Tapeke kupu
909Ko nga korero o te kitenga tuatahi o nga Rangatira Maori i te Kawana hou. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 7, 1 September 1855, Page 11
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.