TE WHAWHAI.
He mea kino rawa tenei mea te whainga i te tirohanga atu i nga ahua katao. Ko te UNKNOWN kehokeho e kiia nei kei i a ratou te papa i roto i te whawhai, he ata kau Unknown, ko tona tikanga koia ano tenei, ko etahi kikokiko me nga toto ano, i rere atu ki etahi kikokiko toto hoki, a topetopea iho etahi, e etalii. Kahore matou i kite ite maramatanga o tenei, i te rangatiratanga hoki. fie whakakararehetanga tenei 110 tetahi ki tetahi,, he pu kite pu, he btmi ki: te hani. fLL l lvo nga iwi kuare katoa e koa ana kite whawhai, a, na teaha? "E mau ana ratou ite retio te rewara, e liopukia oratia ana ratou e ia ki tona hiahia," a, e mau tonu te mana o tenei wheinga ki nga iwi o te ao, ina puta tonu o ratou hiahia whawhai; e huna ana ia i te tikanga pono, "ekore te tangata kohuru e whiwhi kite rangatiratanga o te Atua." E mea pea etahi, ko nga Hurai i tukua kia whawhai, a, i tonoa hoki. Ae raj ite putanga ote he tuatahi, poke ana tenei ao i te hara a, he nui nga mea o te x\tua liei whiu mo nga iwi o te ao, mo te hunga e pake ana ki a ia. He mea ano he waipuke te patu e ngaro ai te tangata hara o te whenua. He kapura, he whanariki i roto i tetahi takiwa, he whawhai te whiu e tukua mai ana, hei whakangaro i te mano, i te mano tini,
Ehara ite tikanga tuturu kite ao tenei mea te whawhai, eliara ite mea he mai kia mau tonu, he koropuputanga no nga kino o te ngakau. Maori; a, ekore ano e mutu te whawhai kia taea ra ano te pehi nga tini tie o te ngakau. He nui te mahi o te matauranga, he nui nga pai e ahu mai ana i reira, me taea ra nei te tatau, otiia, ekore tera e kaha kite pehi i nga tai ote k ara , e rere tonu mai ana i nga ngakan katoa ote •maoi'it'AQga?. Ma te whakapono anake, ka mowairokiroki te moana i roto i te tangata; mo konei, ka tino whakapono nga iwi katoa, mutu rawa te whawhai. K 0 te "hoari" i reira, ka hei "maripi topetopc ekore e hapai hoari tetahi iwi ki tetahi iwi, a, ekore e whakaako whawhai, ake atu." E oti tenei itera o teKaraiti, i te Mereneuma j oti ra e oti ano i tenei takiwa, mei hiahiatia e te tangata. E mea ana matou kia &iua enei kupu e kapea noatia e nga hoa Maori he—mea hoki, etu ana etahi o ratou kite whswhai whakamate i tenei wahi. • ,:< >f* J- / \ /t ■
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550301.2.72
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 3, 1 March 1855, Page 47
Word count
Tapeke kupu
463TE WHAWHAI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 3, 1 March 1855, Page 47
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.