HE KORERO TARA.
Ko Ruatapu, he tama no Uenuku Nui i tana wahine ia a Paimahutanga. He tangata whakakake tana tamaiti, a, no reira i ki atu ai te papa i tetahi rangi. 'Ekore ra e tika kia haere koe ki te whare a to tuakana, he tama meamea koe noku,' mo te whaea pea tenei kupu, eliara hoki ia i te rangatira. Tapoko ana te kupu nei kite ngakau o Ruatapu, a, ka tangotango mahara kia tineia etahi o nga rangatira o te iwi kia na ai tana puku whakatakariri. Ka whakahaua eia be waka, kia hauga, ko "Huripureiata," a, i te meatanga ai kia manu, ka tonoa mai e ia nga tama o nga rangatira ote iwi ewhitu te kau to pu. I mea te hunga ra e hoe ana ki tetahi motutere, i aua noa atu. I mua atu o te manunga, ka oreorea e Ruatapu he puta i te riu o te waka, araia ana kite raparapa ote waewae. Hoe nei roa noa, ka taea tawhiti, ka unuhia te puru, te tino putanga o te riu, inamata ! tomo ana te waka huri taupoki ana. Kotahi te maunu o te waka ra ko Paikea, he tani-
wha ia, whakaahua ane ia ia kite ngohi a, ka kau mai ia i te moana nui malia noa nga ra 110 te tacnga mai kite motu o Aotea, ka u kiuta, ko nga hoa kua mate ke. No te anga kiuta, ka riro auo i a ia tana tinatia tangata, a, ka no'io te taha marangai o Aotearoa, ara, o Nui Tireni. Ko etahi o nga iwi 0 enei walii e ki aua lie tupuna te tangata nei no ratou, a, e wliakahua ana ite whakatauki i roto 1 te ngakau hihi, "Ano te malii a Paikea, te tangate i wliakaahua nei i a ia, kite ngolii moana!" * TJen.tika—lie atua tona kainga kei nga kapua pakurakura o te rangi ite ite uru; he mea ano ko>i roto kei te aniwaniwa. He tini nga rangatira i mau ki tcnei ingoa i mua, otiia, i whai apiti kia matauria ai, ko Uenuku Nui, ko Ucnuku K.uare, ke TJenuku. \Xuwliatu, me ara atu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550301.2.36
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 3, 1 March 1855, Page 31
Word count
Tapeke kupu
360HE KORERO TARA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 3, 1 March 1855, Page 31
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.