MO TE KARERE MAORI.
[Te reo Maori.] E hoa, E te Kai-tuhi o te Karere, —He tauhou au kite tuku korero atu ki tau mahi. Engari ki te pai mai koe. Ka mahi au kite tuku korero atu i roto i nga marama o te tau, he pukenga tena ki a koe. E lioa, e, kua iapurapu toku ngakau i te inahue tanga o te Karere Maori i te tau kua pahure ake nei a, rr.ahue ana te Karere, ngaro atu ana lioki nga tini korero o nga wahi o te ao e kitea nei i nga nupepa o mua, waiho ki muri. Mauminamina ana te kanolii. Na, i tenei tau, olio wliakarere te mauri i teputanga whakarere tanga mai o tenei Karere, ano He uira, na te putanga mai hoki o tenei purahorua, i mohio tia, ai e, katata te ra o te Karaiti, ina hoki ko nga tohu enei. Kua hoki atu etahi o nga Hurai ki Hiona. A-kua tahuri atu ano hoki kite Atua. Kua tangohia te hipoki i o ratou kanohi. He poropititanga tenei na Paora Keia Kori 3, 13, 14, 15, 16, kei a Roma 11, 23. Na enei whakinga mai i tae mai ai ki toku ringa. ka tangohia atu, ka miharo au, kite Kuare o taku tinana, me toku iwi hoki kite tango i nga tini korero atahua i ■whakaaturia i nga vrakua pahure. Miharo noa iho ki tc mahi ote Wairua ki a Paora, a, ahakoa kua maha nga tau, me nga whaka tupuranga tangata i muri mai o tenei korerotanga, katahi ka ata rite. Ko te take o tenei miharo, ko te whakinga mai o nga tini ritengao nga motu. Ko tetahi ko n<z;a ronc;a o nga wliawhai nui ki _ o o # o ttuhia, ka tahi ka ata mohio kua whakahoa a te Kuini kite Epara o nga Wiwi. Hua noa, kei te mauauahara raua mo te matenga o Ponupata. TVailioki, na tenei nupepa i whaki te whakamaori tanga o nga pukapuka o nga Poropiti, katahi ka mohio. He moni kore te take i araia ai i mua te taia ai. Heoi Kata noa iho matou. 'No te paunga o nga moni i reira, i pai hoki te wliakamaori tanga i mua. Katahi ka nui te ! pororaru. Ko tenei katahi ka ata kitea te ahua
pai o nga tikanga e whakaaturia ana e te nupepa Heoi ano. Na to hoa aroka Wiremu Matiii te Rangi Kaiieke Okahu, Pepuere, 1855.
E hoa e te Kai-tuhiiuhi o te Karcre Maori. ki au erua nga ra kotahi po i tu ai te toku o te Atua ki Rotorua, ki Tc Rotoiti, ki Rotoehu, ki Okataina, ki Tarawera, ki Motutawa, ki Taupo. E meinga ana kua tanuku a Tongariro, he moana te meai tupu ake i tana turanga. Ko nga tangata o Mokoia i oma kite tihi, ko nga tangata o Ohinemutu i oma kite tuawrbenua kite liiwi ote Pukeroa. Ka aue haere te tamariki kakaranga atu, "P] pa ahau! E kui abau !" Ko nga tangata i kuare, ka tahuri ka kahaki i a ratou; ko nga tohunga Maori, i karakia ki o ratou Atua j ko nga kaumatua o te whakapono ka tahuri ka inoi kite Atua ora. Ka rangona atu e tenei ki Ma' etu, bua noa e wbawbai ana. Ko ia ano he tauanga pa ka boro; ko te ngaru o te moana taupapatu ana ki a raua whakangaru abu ana wbakarunga te kakenga. Kua welii rawa nga tangata o Rotorua no te mea katalii ano ka kitea nuitia tcnei mea -vvliakahara, pirau ana te koura, pirau ana te manga, me te toitoi, te kakabi, i wbiua katoatia enei kiuta e tenei ru. Naku Na Wahakobe.
E hoa e te tangata kohikohi korero Nupcpa. E tika ana to tono mai ki tetalii korero mo nga nuliipepa; otiia, he kupu ano enei, ekore pea e manakobia e koe. Ka riri mai pea koe ki enei kupu, ara, ko tetalii riteDga mo te whakahoa, mo tau whakaaro aroha ki nga Maori. Korerotia ki roto ki to nuhipepa te ritengame te tana paraoa, o te riwai, o te witi, o ia mea, o ia mea, i roto i nga tau katoa nei, foaua e mahue. Ko te tikanga tenei e moliio ai o hoa Maori, he Qui to aroha ki o hoa Tireni. E tama, kia rongo mai koe, ko to whakahoata, nga tenei hei -whakarongo mo te ao katoa, Ae ra poa, ko te kupu o te waiata nei:— Nukanukarau rawa koe Patu I a au, katvea kite >vai ki Atupurea kia tokorautia.
Kia oti enei ka korero atu atio au, i te ritenga o te whakahoa, kia oti tenei te ta. Na Wihemu Hoete. Pepuere 16, 1855. Pepuere 28, 1855. E hoa, e toku lioa aroha e Te , Tena ra ko koe. E hoa kua rongo au i nga Palieha i nga Maori, kua riro Orakei i te Pakeha, no reira ahau, ka titiro mai ki a kontou ki nga Pakeha, no te mea kua iiro ite Pakeha. Ate ngahuru ka haere atu ahau kite taone, ate makariri ra nei. E taku tuakana, heaha rate mea e mauabara tonu nei ki au, aTe Nutone ? Kite rongo koe he take tuhituhia mai. (Signed) T. Te K. Ki a Te , Akarana. £Kia rongo ra to matou boa tubitubi mai, kahore he mauabara o Meiha Nutone ki aia; otira, ko te rapurapunga mai, ka tika ki ta te tangata titiro j a, ka rite nga waihotanga, ki tona nui, ki to mua rangatira. Ko tetahi o nga kupu o te pukapuka, kei nga kai-hoko "wbenua tera, bei reira te kupu o te boa i tubi mai nei ]
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550301.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 3, 1 March 1855, Page 18
Word count
Tapeke kupu
941MO TE KARERE MAORI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 3, 1 March 1855, Page 18
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.