TAMAKI.
I tenei wahi i te turanga o nga parekura tini i nga ra o te pouritanga o Niu Tireni, e kahu ana te kai, mete rangimarie. He nui te kapana i whakatupuria ki tenei kainga, i utaina ki nga whenua ke, ko te n-ai ia, ki Poi Hiripi. E kitea iho ana lioki, lie mahi takoto noa te uta riwai ki te kaipukc i tcnci wahi, i Tamaki. E ki ana a te "Xiu Tireni" nepepa ki tcnei korero, e mca ana : "Te Puke Majiaiia xei a te Pairata.—E tino ahuareka ana matou, mo te mea i hohoro te tomo o tenei puke, me tona hokinga ki tawahi, pera ia nui noa atu te korero * whakahe o te tini mo te whakawaretanga o nga kaipuke ki te awa o Akarana. I u mai a te Pairata ki Akarana i Meriponi, i te Taitei, i te 28 o te marama, itc 8 o nga haora. Itui te tauranga po noa taua ra, i te muri awatea o te aonga ake ka whakapupuha ia ia kite awa o Whangamaki Tamaki, kite ritenga ake o Mauinaina, kite uta kapana, ki Meriponi. No te taenga ki te "Wapu, ka hutia 100 tana waro kawea keitia ana ki ana pouaka takoto ai. Ka tahia i konei te riu o te puke ka wharikitia. Ka tangoliia nga papa ote paremata, kawea ake ana kite papa takatakahi. Etoru rau, c whitu tana riwai i taria atu ki runga ki taua puke, a, oti katoa tenei malii tangata i nga haora 3j. He nui ano nga kupu whakapai mo nga kai karanga o tenei puke, mo Paraone raua ko Kemara, ki a Te Mete hoki, mo to ratou mahi ngaliau i tcnei ritenga. I te ra i u mai ai ate Pairata tae noa kite rerenga, i tenei ra, ka ono nga po ki nga -\vai o to talou moana. He mea arav.'hata iho te rerenga o nga riwai ki tc puke, he mea whakatakoto nga papa i te pari i 40 putu tiketike, ko tetahi pito i te puke, rere tonu iho kite wapu, kawe atu ai i reira kite puke c te liariata whakahohoro, a, te kaipuke. 'Ko nga tikanga enci i tukua mai ki a matou i
rolo i tc atawliai. Nui atu te pai ki nga tangata o enei tikanga malii. E manako ana matou, ka tutata nga ra, c whakamutua ai tc wliakawarcnga o tc tini o tc kaipuke ki Akarana, a, c wliakaaro una, ka ata liolioro tc Wapu i Kuini huaralii, me nga malii katoa o tc awa, i roto i nga mar am a lata nci, kia kakama liacrc ai tc malii uta mea ki rc lcai}nikc e rcrcrc mai ana ki tcnci awa. No tc marualiiahi ka tac mai a tc Pairata i Tamaki, rcrc tonn atu ki tc wapu o Paraone raua ko Kemara, kite uta waro. E hou ana te puke nci ki tc wai i tc taimalia o nga utanga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550201.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 2, 1 February 1855, Page 4
Word count
Tapeke kupu
495TAMAKI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 2, 1 February 1855, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.