Ko te tuatahi o nga nupepa hou kua tae atu ki nga ringa o te tangata Maori, a, i mua mai o tenei pea, kua ngahau ratou kite korerorero kite pai ra nei o taua nupepa, kite kino ra nei. E whakaae ana nga tangata katoa, lie mana nui to tenei mea, to te nupepa ; —lie mana nui mo te kino, mo te pai. * I roto i nga takiwa katoa, me whakau nga nupepa ki runga ki nga tikanga tika ;a, kite mea, ka ara whakarunga nga he o te mano, me ana whakaarokawe ke, me whakawhaingoi te nupepa kite whkaatu ite kino, me kakama hoki kite whakairi i te pai. Ko nga turama tenei i roto i ta matou malii e haere nei ; no reira koa, i wlialcahe ai, i whakakore ai matou, i tera nupepa, te mahi o nga tangata o Taranaki e mahi mai nei ite he. No reira hoki i whakahacrea ai te kupu mo nga iwi o Kaipara i rere kite pu, te haere ki nga Kai-wha-kawa. A kihai ano matou i wareware kite hapai ite atamai o Ngatipou ki Tuakau, kite whakapai hoki i nga iwi o Waikato o Turanga mo te ahuwhenua, mo te kake haere kite matauranga. Engari ra kia kiia atu e matou i konei, ko etahi hoa e tauaro tonu ana ki nga tangata Maori, e mea ana kia tohungia nga Karere Maori o nga marama katoa, a, i te mutunga o te tau ka tuituia, ka hoatu he kopaki. Ko tenei pukapuka, e takot-o ki nga tepu o te tini o nga whare rangimarie i Niu Tireni, a, tena pea e tae atu ki Ingarangi me etahi atu whenua. Na, ki tc mea, e hiahia ana nga iwi o Niu Tireni kia taia ko te pai anake ki tenei pukapuka, mo te tau 1855, me whakaoti rawa i konei nga he katoa, ko reira hoki manawareka ai ratou ina korerorero i nga Wharangi o ia pukapuka, a, ka aliurcka hoki te tini o nga iwi matau o (e ao.
ra, na te kake o te utu, o te rakau, ekore ano enei tikanga e oti tata. Xa Kawana Kerei, na te Pihopa o Xiu Tireni cnci whakaaro, a -svhakaae tonu nga tangata mea ai ratou, ma ratou ano e kani nga rakau ; muri Ilio, ka whakaae kia hanga c ratou nga wliare, engari ko nga malii pereki, ka tukua tera kite Pakelia. Ko te ingoa Pakeha i whiriwhiria e Xgatiwhatua mo to ratou wahi, ko Hana Hemi. Ko taua turanga taone i tenei wahi e araia ana e nga whare puni, kci reira lioki te whare papa karakia; ko nga minita haere mai ki reira kauwhau ai, ko Te Kihirini, ko Te Wirihona. Ko nga kai whakaako Maori, ko Wiremu Hopihana, ko Maka.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18550201.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 2, 1 February 1855, Page 1
Word count
Tapeke kupu
464Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume I, Issue 2, 1 February 1855, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.