Ko nga korero i muri iho nei mo te patunga o tetahi tangata mo te tahaetanga o ana rawa i whiriwhiri mai i tetahi o nga nupepa o Poi Hakene. Ko te tangata i murua, " ko Ilemi l'epcni no Kiu Tireni." E malinra pea nga kai korcro nupepa ki a Kcini, i hacrc am uui i Akarana, a, noho rawa mat ki Poi Jlakcua, i nga inarania kua pa-
lime akc nei. Ite nohoiign ai o Hcmi Pepeni ki tcnci motu, lie tangata nh'iiAvhciiiia 1 in, ko ia tc kai tiaki o te waka-paliki o to kawanatanga i Tamaki, whakawhitiwhili ui ia itc tangata ki i tana awa. Whakaactia ana c Ka.tiana Kerci lie nolioanga niona ratou ko nga hoa i tc lalia o Tamaki, ngaki ana ratou itc oranga i rcira. Kihai inalou i niataii ki tc take i whakarcrc ai a Nenii I'epcuc i tona kainga pai i konei ko tc mca, i whakanro matou lie tangata whai mahnra ia, a, ahakoa hacrc ki lawhiti. ekore ano ana tikanga pai e inahuc. Otiia, lie wliakaare pokanoa tcnci na inaton; kitca rawatia ako tana tangata e nolio ana i rolo i nga wliarc malii kino, i nga whan) waipiro; a malikilaki ana tana he nut i tc inumanga waipiro i roto i ana wliarc i tc roa o lo.\o, whano tacki tc weheruatanga. Tcna p«.a c kite a Ileini Pcpene i a inalou korcro, a/" 1 ckorc pea ia e whakakaliore rawa i a matou kupu ako alu.
HE TAIIAETANGA, HE TUKITUKINGA II O K I . I tc Haiirei kna pahurc akc nci ka whakahaerea inai ki roto ki tc wharo whakawaenci r.ingala; —ko Tamali HakanaOparaiana, ko Hone Kaliari, ko Ilonc Karona, ko Ilcnii Makati, ko Hcini Tcno, ko Paranihi Hawana. I whakawakia enci tangata mo te palunga o Ilcnii Pcpcnc, lie tangata Maori, no iSiu' Tircni, mo tc taliactanga lioki o ana moni i to po ole Paraire, ilel9 o teMarania. ISo tc 11 o uga haora wahi ki le ma ka liopukia tc hanga tangata nci c Kawina, no tc Porihi ia. I man niton i tana po, i mini tala ilio o te taliactanga I whawliangia nga pulea o nga tangata ra i te hopnkanga ai, kahorc kau ia, lie mea i kitca. Muri ilioka liacrc ki tc wliarc i nolio ai a Kaliari, a Oparaiana rapu liacrc ai; nawai ra a ,ka kitca tc toro i nga tnetoe o to wliarc, me nga moni i rolo; mea ai, a Ilcnii Pcpcni nana ano (ana mca ra, i tahactin am i a ia. Oati ai a'llniiiP Pepeni i roto i to wharo wliakawa, —I te po o te Paraire c nolio atia ia, c, inn ana i rolo i te whare wai-piro i Kewana tiriti, kite noa ia i a Hokcna i rcira. Muri mai ole 11 o nga 'haora ka wliakalika mai ia, a Hcmi Pcpene, ka liacrc. Kihai i matara to hacrenga ka reia inai e nga tangata tokoono. tokofua ki tc pupuri i tc inaiigai kci pa ki to karanga, tokorna ki tctaliaoi nga moni; langohia akc ko tana toro, ko nga moni i roto \al. ; he konra clahi, ho hiriwa etalii. No tc rironga o nga moni, what! ana tana liiinga anga kc ctahi ho ara ko, marara noa atu. Met rcira, ka liacrc n Hcmi ki tc korcro ki tc Porilii, inamala! hopnkia atia i mtiri tala .iho, tokoono, —tokoono; kihai i matauria Tcoia enci, lie mca whakalnpato kau. Kolahi ano o nga hcrchcrc nci i niatalauria ilia c Hcmi, ko chiiui kihai i ala kilea. Ko tana mea kotahi i roto i tc wliarc waipiro i li; nolioanga o Hcmi i rcira, a, ko tctahi ano ia, o ara i taliac ki ana moni. Ka mca a Erncra Kanira, ite poo tc Parairc, itc taliactanga, ka rangona cia he umcrclanga; clu ana ile koki ki Makctc tiriti. No tc tahnritangnai ka kite ia i te tangata c oma ana, c am akc ana i a ia, te tangata Maori, man ana tcringa o. tcnci ki to koti o tcia. No tc tacnga ki tc wliarc o Midi Kahi, loino atia ki roto, wha-' kakapia ana (c tatati. Ko Kaliiri tc iugoa o tcnci tangala i kitca nei ctc kali pa. I kitea lioki a Hokana etc Katipa nci ctu ana ito .htiarahi i rcira, mo tc tokotoru o ratou ko Karona le ingoa, ko ciahi, kahorc i matatiri a e ia. Ko nga korero enci mo ana licrchcrg No tc muiunga o to tataku, ka moa nga | <a j wliakawa, ko Karona, kp Makati, ko Kc |10 ko Kawcna, me tnkti kia haerci kahorc '' k itca tc iringa o tc hara ki ruugaki a ratou. Ko le liiing.i ko Tamati Ilohaua, ko Hone Knri i purilia, he mea hoki k;\ tukiia era ki le whakawakanga i tc wliarc "Wliakawa Nui.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540420.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 139, 20 April 1854, Page 2
Word count
Tapeke kupu
810Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 139, 20 April 1854, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.