hei HOKO. n HPERA Kaipukotcro. Knipukellanga X p ai a HANA MARAIA mo ana taonga kaloa. He rcwa tahi 14 l an». , Anga mai kai a J. KiniHmi, •West Queou-strect. Akarana, Oketopa 5, 1855. Kl NGA TANG ATA IUPU MAUI. KIA liaorn ki tc Kauwau hci tala wahie, - nga tikanga uui, tnc ui. Ki a Taitcda Waiti. Kai whakamaoii. Akarana, Hurai 10, 1834. KOTAIII TEKAU PAUNA HEI UTU. T TAHAETIA i to laono o Waiuku. *- i hnere noa situ ra'nci tcialii hoilio lo kaia kii-n-liinatnliorc lie loliu lununga, kci to kaki to inauiiga o lo haeiiacnga o tc hei, lioi lo tuara ic liaenga oto nohoanga. No lo 11 o I8;M i ngaro ai. j Ko lo inugatnjiiiana c kawo mai tcnoi kuri l.i a Ifoiini Ingarangi ki Waiuku, ki a 'llolicpa Ingaraiigi ra noi ki Akarana, ka riro am ki a ia nga utu i kaiangatia noi. KITEMEA i ? KOUE o tikina mai to Poti a Wirimu *-J Maihi i wuiliolia ki ic wliarcato Ka, liei miia i to Maraiua o Mei o haorc akc net kahokona cTc Ka hni utu mo tona lianganga i tana Poli. ..;.. !N'a Hkjii SVibhmo Ka, Kai-hanga Poti, Pola Tcrili. Akarana, Aperira Slli, 1831. Wharo tuhilulii ki to tangata Maori.- ;*> o Noenia, 1853. Tj 1 lir.VIIIATIA ana lio Painkcmoto kia 3 J lianro ki Tinanga nolio ai, malii ai; lie uui auo lo inahl noa iho .0. rcira, olira, c wliakaac ana lo Kawanatanga, ma ratou e uiii tana tangala patu lino, ite matati, i penoi ai tc Kawanatanga, lie mca kia liacre ai ki tana kainga tctalii tino tangata. . John (Juant Johnson, Mo tc Kai tuhituiii Ki nga. tangata Maori Whare Tiihitnhi, Tiliema te 6, 1853 1" UUNG A i Ic ritenpa o ti; 20 o nga upoko . o nga Tnte o te Kai-whalcaiva Pumau, ite tna 7 o nga nohoanga, ite 10 o nga Tnre whakaoti ka whiriwliiii nei au ka karanga hoki, kia wailio enei Tangata Maori, hei Kai-wha-kariterite-tahi me nga Kai-ivhakawa Pumau mo nga Tukiiva ki Y/aikato, ki Rolorua hoki hei whakaoti ino nga he i roto i nga|'.w Miori; ko ana tangata enci: — Ko Ta Kerei, no Waikato, " Te Piiknatua, no Ol.inemutu, " Eruefa Kahawai, no Puhirua, ' " Rota Ra'tigiora, no Roioiti, " Pntnkaia Tararoa, no Tarawera i G. Kerii, Te Kawana. Na te uiana o te. Kawana, ' Anaru Minikara, T.no K a-tiiliiliilii.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540420.2.6.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 139, 20 April 1854, Page 1
Word count
Tapeke kupu
391Page 1 Advertisements Column 4 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 139, 20 April 1854, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.