MEA MIHARO I ROTO I TE MARENATANGA.
Tera he mea miharo i kitea ki Poni nehiri, i Parihi itepo o te Ratapu. Tera tetahi tangata taitamariki i marenatia i te ra i nanahi, tono ai ki ana hoa kia haere nmi ki (e pai ma riilou mcinga ana kin kaniknui i (c iiniri nhiahi. . I a raton c (akalaknlii ana, lopoko whaharcre lo wncwac o telahi o ana rargatira, a, liinga ana ki raro; piiaro kaloa li'jioi papa i rnnga i In wncwnc o laiia langala. Mei roira ka pnln nke. to piro nui, ehara ito hniiga! Hoke ana etalii kilo paliiki i lo lalnu o inra ki raro kin tiroliin a! Ic nma o piro ra. ICakore kau lie ohonga o to langala o rnlo. Ki alii ana tana hunga l.i te kai liaki o taun whar'e, kilo Inngata i noholn ai lo nimn i pnln nkn ra Ic piro. Mc:\ alu ann e lana kai liaki, ko lo kai nolio (i (aira riiina, Itc wahittc rnnga lira, wliai iaong:i, i haern ki In tun wlionua, kia kilo i una whannuuga-. a, kiano i hoki niai. Tikina ana i konei te Ibtugniiru o nga Kalipa wahia iiiia to whnre, (irohia ana a rolo. Kaliai pcra !<• haorcnga o nga kauohi, ka kitea i! lakulo :ua tana wahii'.e rangnlir.i, ktia iron kulia. '.•'. im-mga ana, i tnlia lana waliinb i lo ngalalui, whukukapia ana (n latait, tenactnpoko ki to iinnuwn ic pumnhulnnga o ana r.gurahu, ka male. I puuei ano hoki te inalonga o !nna lane i ta:;!;-.«i nui; unci mai o lo mateuga o te lane, itia porangi ana lana wahino. Kiliai pea ia i h:\oro kilo titiro i ana '.rlian-innga i itla oli, ia, i hoki pnkiiniai pea, to:u;> t ~m atu ki tuna riiiua wlrikninoiunri i<i:iii ili'J uoi i a ia. Kuriivjaui.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540420.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 139, 20 April 1854, Page 4
Word count
Tapeke kupu
303MEA MIHARO I ROTO I TE MARENATANGA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 139, 20 April 1854, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.