Mo te Marama o Maere.
Te Mara iti.— Whakatokia te puka; tangohia nga taru o te pinate; me rui hoki e puwha Pakeha. Kia Kotahi wiki e kapea i nga wiki erua, ka rui ai, tahia nga mara kclia, mc mca ki tc karaune, kia 0 inilii i nga tiriwa i waonga kclia. Wliakatokia to tuperc i tc iritiltingn o tc inarama, 1110 wkakato nga pita wliakapai, langoliia te talialalia o nga mara wliakapaipai; tapahia nga mca e koliti kc ana tc lupu. Tangohis katoalia nga tarn ; ko nga puawai e liiiorerore ana, mo tia ki tc rakaii, Kiaaliuwlicniia i konci; nioliomoa i toliia tonnlia nga turn o waonga itc raumaii. kihai i pna, a, ekore e mii 1c tnpunga ake o to tain i tciioi \\a. Me luiri nga oncotic i roto i tc walii c marokc ai, k«;i knrihia i tc na k'l kopipiri tc oneonc. Kkore te lini i> tc kai ngaki c pai ki tc Imri i nga mara i tc marokcianga o tc oncotic, olira, ki tc paingia tera. Ki tc mca ka linriliia i nga i a o tc ranniati, ka watea lici ruinga a nga i a o te ngalinni. Iveria nga riwai; kaua clalii ngotc o wailio i wacnga, kci mpu akc, a ka poia mc tc tarn Maori. Ko uga tarn tanrna mc rni i kouei. Tk M.uu Ni'i.—Ko nga walii kna oti to liin i, mc wliakapai i konel liei rninga. Mo mi, lie taniiaiii, lie pare Kcpa, lie tea, mo era mca; i le liuiUtnga o tc mamma mc viii lie witi.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540309.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 136, 9 March 1854, Page 1
Word count
Tapeke kupu
263Mo te Marama o Maere. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 136, 9 March 1854, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.