WHAIWHAITANGAN KAC.
I mua atu o toku taenga ki Poti uniana, i nga marama etoru, i te wahi e maka rawa ai nga kau tourawhi e haere ana i te ngaherehere, ka haere a Ho me tona puru, me ' li: kata ki le tiki wahio, i le lalia o lo av.a j i rnnga alii i lo pa. lvtia oli ko ana wahio to lata, w.iiho ilio i roira kauika ai, 111 a It; I kaia hoki e tiki utu. I a raua e harro ana i to ara ka tti mai i inna atu o tc kala loiahi puru inaka, lie paihono to ingoa a ia 111 kail. : Mcaai a Ho ka liacru ko (ana knri i lo wlut- ' kalalauga alii o lo kata. olira (ti touu nuti, ' 110 ka tniaia noa, ka roia whakareroiia mai. ilolioro loim lo wowolo i nga kanio o lo putoku i lo kata ra, o 110, moa kau ano ka piki a 110 ki nmga kilo rakau liliro ai i lo whawliai onga kararehe noi. To pangao nga knri nei i lo orokopokonga mai o lora, wiriwiri ana lo whenna. Hokuri marie tonci ito kala, ho moa whakararata lioki. I'a, ka pa ki to whawliai niii alii to riri, ho inca ano ka ara ki runga nga poke, ho inea ka tiraha, liuii mai, liiiri alii, cngia ano, eliara i to knri whakamahinga. I to raua ngangarelanga, ka iiuri ilio to kata, ka linri ako porolailakatoa ilio mo to ponaka o hapainga ana c to ringaringa. I ningaa Ho ito rakau c litiro whakalau ana, ckorc lioki ia c laoa ako. I inca i le panga ki tc whawliai, ma lo kala ra, ka mate tona piirn, olira. no to ronnga 0 lo wliawhai, ka whakaaro ia, ua tc Uala 1 ora ai tona knri. l'opolo tonu nga laringa o lora, aki noa ana kiliai i puta i nga rakan 010 kata. Ka roa tc kekcritanga ka inca to whaknaro o Ho, ckoro o mulii tc whawliai, kia male ra ano pea lelahi; kaliore, koia rawa ano. 11c maha nga hinganga o lonoi ki to kala. fopoko ana nga wao o nina i lora olira, kiliai nga laringa pihi i ngoto. Kakawo nci lakawc noi, nawai ka ngolongolo ki nga kaokao o tora nga laringa pilii o lonoi ki tc kata ; a, i to roa o to liipokopckonga, o to wlianawliaiiaiiga, lalii ano laringa o lenoi ki to kala, lapokoloiiu alii lana laringa kilo whaliinianawa o lora, a lau! hinga lonu iho, male lonu akc. lleoi hoki le roa o lo laringa o lera whaualu lo koinga ki llarnru ana lo wao i konei i lo umorc a Kit rore ilio ana/ kilo liliro i nga male o tona hoa o man touu ra itc kala. I'upu aha lo liuka o lo hiako o to knri ra, takolo ana nga haohaenga o nga laringa o tc hoa whawliai, pupiihi ana i to roa o to kckorilauga, olira, kiliai ano i kilca tolalii mate ralii, ora touu atu tonci.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540309.2.18
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 136, 9 March 1854, Page 4
Word count
Tapeke kupu
505WHAIWHAITANGAN KAC. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 136, 9 March 1854, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.