Ko Hawu.
Kei te takiwa ki Porore, kite taha Tuaraki o Niu Harana; etoru aua moutere, ko Hawu te mea rahi. I ata korerotia tenei motu e Pene Kuki i mua ai; he mea whakaatu mat ki a ia, elahi o nga Pakclia noho ki roini, ko le lliinanga o nga luia ki tc Marangai ic langata nana uci i korcro niai ki a Pew; Kuki, lie tini nga (an i noho ai lend Pakclia ki lorn kanga. Kiliai i roroa nga langala o IFawi; ko nga wahinc poiopoio ake rici. Ko ic kiri, i lua pango, ko nga lira o (c malcnga, inangu | pa, kanapa ana, Ko ralou i liacrcro tonu ki waho, (! pcra ana ic inangu mo nga taugala o Mn llorana ; ko nga rangaiira ia, [ ekorc m.'i e pnliipula ki tc ra, o kiri lea ana, i nic le pakclia nci. K kaluia pai ana nga ! lane, c Jitia nui ana, n whai ngoiana; nga mca lane, ko nga waliinc ia, c ririte ana Tiga mala. Kkorc o pangia cnei langala e in lini ole male; korolieke noa le langala, ka male. Ka pangia letalii o raton etc koroputapnia, ka kawea am te mca male ki tetalii wahi,nichamelia, takoto ai, ka wliangainga ki reira, ho mea here nga kai ki tc pito o letalii rakau roa. r'rima wawahanga o Hnwu: ko rahu to rangaiira o ia, mo ia kainga. K meingn ana i noho cnei rangaiira i roto i te rangiinarieianga, i nga \va i nehe ra molioa nei. lie mea iniharo tenci, to ralou nohoanga paiianga, no te mca lie lino inaia rawa ralou, he iwi nialaii ki tc whawhai. Ko te ralia o Hepa, te kainga i whakau ra a Pwici Kuki, i lino maua tana kupu: olira, kahorc i whakauuia toiia rangatiraianga. Hcoi ano tc langala nui to pu o tana niotii ko le raha ra. I nga wahikatoa o tcrawhiti, i Tuaraki, lac noa ki Hapana, i aga inotn hoki o to Moaua Marie, c whakapai ana tc tini ki uga langala nui to pu. Ko le mea e wlnkapchapcha nci tenci iwi, ko o ralou tupuna rangaiira, tiiku iho, pa noa ki a ralou. Niu atu to ratoti whakakoa ki nga manatunga, o namala, ki nga mca katoa i haere iho ki a ralou i nga tupuna. Ko nga whare kua nohoia c nga whr.katupuranga maha, whano whakatapua o ratou. lie kohatu nohoanga nci nga mea e lino wliakapaingia ana c tenei iwi; e kawea ana ki tc taha o nga whare takoto ai hci nohoanga mo a ratou whanau. Kolahi kohatu nui c whakaturia ana c ia c ia raha, ko te lohu ia o lona kingiiangq , I te pa iini i Ilea kotahi ic kau ma torn ng:, fJ kolialu i tauia cl'eni Kuki, liauuga hokiuga " mea kua pan itc ra, itcua tc kai. lie kohatu whakahaia ana mea, iniharo ana to langala ki lekaha o tc kai totokjrimga kite puke i lakoto ai ana mea, Na nga kohatu nci ka kitca, ka ma ran tan, cn'mn (c kau olira no lima atu te matauranga o nga langala o lenei inolti. — Xga Tuhiluhittga o te Ao
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540225.2.18
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 135, 25 February 1854, Page 4
Word count
Tapeke kupu
526Ko Hawu. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 135, 25 February 1854, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.