HE PUKAPUKA POROPOROAKI KI A KAWANA KEREI
Na Te Heuheu Iwikau te Tino Rangatira o Taupo. Pepuere, 16, 1854. Haere ra e taku pukapuka ki a te Kawana! E Pa ! Tena koe. Ka nui toktt aroha atu ki a koc ;—nui rawa nei toku aroha ki a koe. I Afaungatautari oliau, ka haere koe j te kite abau i tou hacrenga. E ki ana aliau ki nga Rangalira o te Motu nei, e kaha to pupuri i a koe ; a Potatou hoki 'o matoti mea ralii nke i n matou. (via kaha tana pupuri i a koe; inahoki, me he mea i (ae mai ahati, ka pupuri ano ahan i a koc. Ekore pea koe e noho i tou kaha ki (ou kaiuga. Ka rongo aliau ktta rere koe, ka tangi aliait i Engari, tnnoa mai nno kue e te Kuini, kia hoki mai koe, hci Kawaua mo matou. Ko koe anake la matou i pai ai. Ko tetahi atn Kawana, ekore matou e pai atu ki a ia ; t mohio ki ana ritcnga. Ka mtitu taku korcro i konei. UK WAIATA XAKU KI A KOE. Tera Tarauaki to tu mai ra i to tai Urn ! NoTongariro te huka, te panga mai kei taku Kiri; Mokai kaliu lore i to tirobnnga ibo ki taku kiri Mnhani. Ka liri lo nharo nui, la lioko koe a Ti Tu nei. Warea ilio au, no to weranga to rau wliara Itiki; Te ai ho turanga, to opai haerc i ft (e Ka Wana; Nga tai e huri, i to whakaiTbitiariga o Ingara Ngt laia. Mca ai ou ha pikimaunga uiinui (o tilii ki ton Whenua; [l'iri Tao rawa (o ngsru, mo he rangi tahi, me he pu V 1 Teoi. To wliakauanavro iho, kiaroa ai toku tiro Ilanga, I te kahu mou noil e Kawano, ki tou Tua ia. iVawni tc lau awlii ! Nana alu ra kei ko Tua ano. Whakarongo ki rolo ra j—o hituru nui aua to tau o Taku tto I Tahi rapea, ho whakapaunga miibara, ka riro a Tuna koo!
UK WA'ATA TANOI AN'O TF.XKI XAKU KI A KOK.
K pa ra, K ! Ki to ko Muri raro; K pupuhi Mni nei. Teata ki Tea otu, Te rercnga, I'ukc ra ia, Noue Kawona. Tahuri nisi, Koia, kia ringia otu llei wai kei Aku kamo. llei konci tonu an, Whakamau Aluai; Te ao ka tauhinga Ki Ingara Ngi ra is. Kei raro Kawana, i: tuma Nako nei. N'a rotora i lina alii ; llei tino tau Itawa mai. Ka mutu pea, e ! O rangi ina Nako mai. Ka mutu i konci. He uui no tc jiirangi o nga rangatira ole motu nei ki a koe. (Signed) Tk UtUIIKU. Kin Kawana Keri-i,
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540225.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 135, 25 February 1854, Page 3
Word count
Tapeke kupu
450HE PUKAPUKA POROPOROAKI KI A KAWANA KEREI Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 135, 25 February 1854, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.