NGA KAIPUKE.
PUKE RERE MAI. Tihema 27—Mere Ana, 20 tana, na Turanga, 300 puhera with, 500 puhera kanga. Tihema 27—Maori, 10 tana, no Hauraki,2½ tana kapia, 'j l.ina aniana, h (ana riuai, I tain p<> ka, 0 huihei, I kelii kakalm, I*2 puliL'Jn Uanga, 80 pauna lieii., I poaka. Tiliema 27--Anguigakahu, 22 tana, no Mahuran.i, 21 tana ivaliic, 2 (augaia eke mai Tiliema 27—Hare I'aralia, 18 tana, ki Wni" lveranera, GOO juitu rakau kani, 4 lana ualiie. Tihcma 211 WaiinakiUn, 10 (ana, no AVliangarna 20 po.ika, •! tana riwai, (ana .-miana, 1 kalio ram.i, 1 peke kakalm. Til.cma 30—Korokera wc, 20 tana, no Wailieke, 22 tana wallic Tilimin Hl—Wiiakumatau, 11 taua, no Wailieke, 'Jii tana ivaliic. Hamierc 2—l'iroka, 1 11 (ana, no Taranaki, ko te katipa, mo nga lioia oma alu lokotua, no te r»S. Ilamicre 3—Emere, 10 (ana, no Wlianjjarci, (>vj tana kapia. Hannere 3—Ani, 10 lana, no W'aiau, 400 toctoe, CO9O taii'pa, 2 tangata eke mai. llanuere 4—Karere, 25 Una, no Tantr.ri, no Tokerau, 8 h»:lio, 2 tana kapia. '1 kelii, I kclii taonga, 8 paiero hiako, 9 pouaka ajiorj 12 tengata. llanuere 4—Napi, 17 tnna, no Ngunguni, 1500 pulti rakau, 5 tana aniana. Manuore o—Ttiakann, 22 (ana, no Waiau, GOOD (oeloe. Ilanuorc s—Peira, 15 taua, no Aliipara, 12 lana kapia, 2 tana poaka paoa, 100 ptiheia ' wili, 1 peke liuka, 5 paraikete wliatiangarua "1 piriti kaone, me nga taonga noa Hamierc s—Angangakahu, 22 (ana, no Ma* hiirangi, 21- tana nnliic. Ilanucrc s—Ani, 22 tana, fcci Manuka, no Kauliia, (330 pulicra iviti, i tana' poaka p.ion, 17 ke!ii >-oaka, 3 ran aniana, 1 t»n-> gatu eke ni.ii.
Hanuere s—Tlaiara, 142 tana, no (ionoruru lie l-onga noa, 6 tangata eke Mini. Hamiore 5 Krnera, 339 tana, no te Weiti> jMitti rakau. 20 tana waro Hanuce 5 Korokeraive, 20. tana, no Mahuraiigi, 22 tana tyalno. llaituere fi—lline l'iako, 10 (ana, no Ilauraki 40 k»le aniau.i. .'io k<te kaiifp, 4 ran kapia (i poaka, 12 lieihei, 1 kehi litre, llamwre 9—Kor'rarilta, 17 tarn, ko P.icrau •v pene, no Tokerati, l(i peke kanga, !) kaho p'whi, 4 kaho poaka, 3 hoilio, 2 tau"i.ta. ilaii'iere '.) Waitpu, 21 tana, ko To Puna It* pone, no Waiapu 880 puhera will, 300 patina poaka. Haniieie 9—Uuilia, S3 tana, ko llair.oiiga, no Ti.ktiau, 1 hoiliu, I InntiTi- !>—Kuliini, 250 tana.no Mahurangi- j lil ,'l i:0 pulu rakatt k.mi, C whare ptpa--1 O.OMO pereki. I llauurie o—Karakunha, 398 tana, he pnke Marikena tvero toliora. no te maona i te wero j,500 kalio liinti kakah). Puke Hfke Atv. Tilieiv.a 27—Hare l'arahe, |8 tana, ki V aiticriiwera, 500 paraoa, 4 peke liuka, 1 toki 10 karnna tama, I kalio pia Tihi'tna 28—lline Piako, 10 lana, ki Ilauraki 2 kalio taro, 2 peke liuka, 2ft patina liuUa, 20 pauna lupeka, 5 kehi kakahti, I paieie lio, 1 pouaka liopi. Tihema 28—Wiwiri, 2<i tana, ki 12 paiere ho, 1 peke kareko, 0 peke paiaikele, 1 peke kaone, I peke hale, 2 peke kahu, 1 kalio waipiro, 4 kalio p;a, 10 kehi kahini, 1 kehi parani, 1 kehi inearino, I kclii kakahti. Tihema 23 Angangakahu, 22 tana, ki Mahurangi, Tihi'tna 2!)—Huria, 14 tana, ki Opmiki, 8 peke tuto, (i peke piraoa, 2 peke paraikele, 1 pike kareko, 1 kalio lupeka, he launga noa, 2 tangata eke atu. Tihema 2!)—Krnera, 15 tana, ki Whakalane, 1 prke paraikele, 1 pott'ka hopi, 1 ponaka pnkapiika, I pouaka paipa Tiiicma 29 Wainianatu, 10 tana, ki Wliangaroa. 25 karona tama, 2 peke kakahu, 40 pauua lupeka. Tihetna 29 Kanuroa, 48!) lana, 191 peke, 3 peke hutuhurti hipi, 228 hintt kakalii, I 1 pouaka, 2 paiere Wheua toliora 1 ponaka 1058 peke, 95 peke, 32 kalio, 8 kelii, 255 lakai taonga, 2 kalio, l3skaho k 'pia, I I7i 2 ponaka ola koura. nie nga tara j nga kai eke, ko Kawana Kerei, ku Ileri Kerei, ko Piltopa Ilereuini, ko Mihi Herewini, 20 at it. Tihetna 20—Whtkamalau, 1-1 tana, ki Wailieke. Tihenia 20—Korokerawe, 20 tana, ki Waiheke. Ilanttare 3, 1854—Kiniihia, M tana, ki Whaiigarum, ko Apera, 3 pouaka tanga, 1 tak.ii, 1 lakai tupeka. Hanuere 3—Ani, lOtnna, ki Waiau. j llatitiere 4—Maori, 10 tana, ki ilauraki, 5 | peke raihi, 2 peke huka, 30 J peke kakahti, me nga langa no t. | Hanuere D—Napi, 17 tana.ki Ilauraki. I llanueieS—Korokeraive, 20 tana,ki Waiheke. 1 Hanuere !>—Wh.ikaniat.il, 14 tana, ki Wai- | lieke. r Ilauuere tT—Karere, 25 tan-i, ko Heme Tautari te pene, 20 peke linka, 2 kalio pia, 3 kalio, 1 peke, 4 peke kakaliu, l- pouaka lioroi, 3 pokai tanra, 2 peke paraoa, I kelii w.-.ina, 59 kehi hini, 1 kaho rama. 1 kaho kapia, I peke okauiu, 4 tangata elie atu. Hanuere o—lline Taha, 92 tana, ki Wlrliana, 20 lakai tanga, 117 pauna,lujiekc, 1 takga'a, eke atu. Hanuere C—lline Piako, ki H uraki, 2 peke luika, I kalio tupeka, 3 kehi kakahti, 1 pouaka paipa, 1 kaho taro, 1 kehi rino. Ilauuera (i—Te puke o te Kawanatanga a I'anora, li ripo. ki Turanga, ki Kapiti, ho te whakalatulu hacre.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540112.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 132, 12 January 1854, Page 1
Word count
Tapeke kupu
826NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 132, 12 January 1854, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.