NGA HIINGA NGOHI I NIU TIRENI.
He nui no nga korero o te kainga, te oti ai i mua ake nei nga korero mo nga ngohi o te moana i nga tahataha o Niu Tireni. Otiia, ekore e ahei te whakarere noa aua mea, ho te rawa hoki kci reira, he tini hokl nga ngohi o te moana kjano i ata whaknhacrea nga likanga whai rawa i rolo i to hiinga i ara inea.
Ko nga langala e haere nci ki ia, ki j:i whcnua haere ai ki ic nialakiiaki i nga mea* Ualoa o ana whenua, ekore nga ngohi e nialine i lo ratou korcro, it: alma o nga ngohi, (o papai ra ni'i, [<> lini lioki, me nga kainga c liokoa ai nga ngohi. Ana lioki e wliakaaroa, koi nga raugatira anakc, koi te hiinga e wliai rawa ana hei lioko ngohi, kci i a ralnii anakc lo painga o lonei nica ole ngolii, kci te liuiiga rawakore kaloa ano; e whiwhi ana lera ki ana i pai, o whiwhi ana lenci, no Ic nica, ckorc c nui rawa ic nlu 1110 Ic ngohi, a c whiwhi ana to kai hi ki to luknnga iho 1110 (ana malii, ckorc lioki c nintii ki to korc. IC inea ana nialou ckorc pea e roa, ka nianii ki ic wai nga poli lii ngohi, a, ka ngahau nga kai hi ki to lioki mai ki Ic lioki alii, i rolo i lera malii pai, i Ic hi ika. Ilniinga nga ngolii mala c kawea 111: ii ana, c nica ana nialou, ko te nui o.' ngolii nic lolc, lici nla atu ki laivahi. K pom . aiiaiiiaiiui ki le hiinga korc i rotoi rnci laki\va, no Ic nica lioki, c kake ana Ic ntii t Ic piwhi o Ic pnaka, ho B<l. to 10.1. mo Ic panna, waihoki, Kihai auo i nui ana kai. Kua oli i lima ai te korcro mo to Kora, mo le Hernia; ko nga ngohi era c lino manakohia ana e nga iwi o I'irilcni .Nui; a, ko nga ngohi ano ia herwhakawhairawa i tana iwi. Ko tend, mo whakahaere to liksinga mo to malii hi i tcra ngohi rongo nui i lo Hora ; ko lo liialoni lenci o nga ngohi i whakahuaiia o lo hoa nana i lukti mai enei korcro, ko lo ngohi nci koi nga moana o tenoi inoln. He ngohi rcka Ic Hora, ha tonu tc waha i li; kainga ai; kci nga one ito lahalaha o Ingarangi ka nui laua ngolii. V. lapapa ana ki tc taken* ole moana. c kai ana i nga nica ngokingoki o ana wahi, me nga liakari, o nga ngohi noa. Kci eiahi wahi alno Oropi, lenci liijohi. kci Marikeiia a, kci .Niu Tironi. V. liari pit ana maloii. no te nica kci nga uuaiia o lenci m.ii.i. i". tnaroa ana, ko tc whannilanga kci uga pilia, c ala haere mai ana i reira Ic iti. lac noa ki le hiku. lie nica ano crua pulu Ic roa; cono, e warn paima le taiiuaha; otiia, lie ngohi uuiiiii era 'llia uiaugu Ic luara. ko le kopu ima ; c oohohi ana Ic niialii lai-aiara ana, piri tonu kilo kirimoko. kahore i-. maiiiia noa, mc whakaiiana ka laea. IC iti ana Ic |iai'ahc; kihai i nuniii rawa nga kanohi mc tc inangai; c whai nilio ana le kauwae rung:i. mo Ic kniiwao raro ; e kopipiri ana le kiko, rcka tonu. E kai lakilahi ana le Hora i to iiiaiau, e in nica ki le kupcugatotoki teoiieoiemoana, lie inea here te kupanga ki le poli whai ra. Ko le l'nliki, kiiiai i pera le pai mc te Hora, oliira.epaiiigia ana ano tcra in ngohi. K laiiuga ana le langala ki lera tu ika, he mea ano, ka whakaliuia mai ki le taonc nci hci hokolioko. Ko le l'aliki o Niu Tircni c. pai ake ana i nga konckc o Oropi; rcka ake ana nga kiko. Kngari ra me hono tonu te kawe mai o lenci ika, ka pai lioki. Ngahau tonu te langala ki le hoko inci kawea mai ana. Ko le Hone Tori c matauria ana ki le roa ole niaienga, ki tc nui lioki, e ngangana j ana lioki le ahua ko le loliti, he mea poro- : laka kci lelahi, i leialii laha; e wlicnua una I le mangai, ko le kauwea raro c roa ake ana | i to runga ; c nonolii ana nga niho, e koi j ana lioki, ko nga kanohi uni tonu, ko le unahi c nonolii ana, ko te nica mc tc alio uei c haere iho ana i le peha tao noa ki le hiku; ko le luara, c whanan ake ana, ko nga lira, lirara tonu, haere katoa ki lekr,pu ehara i le inea nui rawa le hiku, e luapoxaI laka ana le pito. He ngohi kai horo ato I Tori ckorc c ka i a ia uga ika nonolii nci, 1 liaunga hoki lana kai ki tc potipoli me sra atti men. Nui alu le ahua kino ote Tori; i nga wa o nainala kahore i manakohia ele langala i lini a etc wehi; ko lenci, e paingia ana nga kiko, c nga langala o Ingarangi ; ngahau tonu ki tc lioko i tcra tu ngohi. Kotahi te kau ma nta inihi, te kau iiki riiua lioki, te roakotahi le kau tc kau ma rua pauna tc taimalia. I ara atu mipepa, ka whakahaerc to matou kupu, ki nga ngolii o nga whenua kc c kilea nci ki nga tahataah o enei inolu ko ctahi kupu hoki mo tc tio, te whakattipuranga mc lewliakamomonatangao tcra pipi, he painga hoki torn ua urn ki le malii wlia.knttimi pipi, nga langala o Niu Tircni.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18531117.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 128, 17 November 1853, Page 2
Word count
Tapeke kupu
950NGA HIINGA NGOHI I NIU TIRENI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 128, 17 November 1853, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.