Ko te Korero Whakapai i muri iho nei i tukua atu ki a Ha Hori Kerei te Kawana, i te Turei kua pahure ake nei. To Te Wanamu kai tuhituhi mo te Runanga rangatira na ratou to toliu arolia, moa liiriwa noi, i haoro alii ki a lo Kawaua ki to lioatn i lonoi pnka:Ki.i I'.vi mm ro Kaxc.itiiut.\m:\ He mca niii tenei, lo hoalanga knpii whaknpai mid nga taugata whakaaro niii. Ho nui aim tonoi, lo knpti wliakapai, lo lolui arolia 1.1 nci ua hoatu c lc linnga tomtom kilo lira whakaaro pai; oliia, ka it tit rawa ako ua •ifii te tini o lc langata ki to wlial.alioki arolia mo nga painga riro niai i a ratou. K liialiiaananinloiiki tcwhakapnaki i lonoi whakaaro i lc haercnga am ki ton nroa.io i: 10 Kawaua, ho moa hoki, ka lata, ka haore am koe i n inatiiii. Ka to kawonga o to arolia moil ka haero ua, i rapn ai o niaion ngakaii ki lolahi toliu whnliamahara mo (o pai; a, e moa ana inatoii, inn tango atu koe i lonoi toliu i riin.na i (o matoii pouri, mo (on haoronga, mo to haercnga o Heri Korci, ton lalm alaalina. Ua liliro niaion ki nga painga roro niai ki lonoi walii oXiii Tireni i lon malii lohiiiiga, i ton malii atawliai. ka koliia era ki o inatoii ngakaii lioi whakamaharalanga mo nga wa o uiiiri noi; kalmro ia. ho whakalioki o maton mo ana pai. No konoi niaion i moa ai, kia langohia alii lonoi lolm « to Kawaua: linlioro ia lio iiuina o lonoi lolui, otira, lioi wliakainaliaraliara mo lon arolia me an likanga pai. Ko to iitn nvji lonoi o to Kaw.ma, mo ia Piikapnka : Wlinro o to Kawaimtangu, Potato, Aknhala, i, ISo's. K No.a Hammtiiu—Oho noa an i le 'l'urci kna mihiiro ako noi, i to Uoutou kaweng-.i
mai ile I'ukapuka whakapai. mete lohu. mea hiriwa, inokii. Kiliai an ian i niahara i reira ki le kil|iil whakahuki mo lei a aroha nui. Kahore ami ImUi teuei he kupu Me mea alu e an >.\ a le Kuiiii, kia whal.aao ia. kite tuku i ahaii kia lan»ohia mai la koiilon lohu aroha inoku. V. whakawhelai ana an ki a koillou, mo tenei lohu, mo to koutoii whakahoalanga mai hoki i rolo i nga wa raru.larn, i nga tail ewaru o lokn nolioaiiga ki tenei whcinia, hanuga hoki te lini alu ole laugala iaro mai nei ki an. Na. e mea ana an. ko nga kupu i korerolia ki an i to koutoii aroaro i te Turci ktia pahure ake nei. I,;i '\aiho hei whakakoa mokn i roto i oga lakiwa e lere haere uei, a, tta mahara pea koutoii, a muri nei, na ana kupu i (ika ;ii lelalii wahi o takti mahiki a latoii wliakalangala. Na ka waiho pai uei an, C uga Hangalira, Ta koiilon Miuila pouo. C.C.in.v, Te Kawana. Ki a Te Wanahama me le ula taouga, nga kai boko me ara atu laugala o l'oiu;ke. Ko nga kii|)ti enei mo runga i tana Tohn lliriwa. t'LMi.vioni Qliktis." He mea Imam ki a Sir (leorge Grey. K.C.11. le Kawana, me to lino Tuinunki o Mil Tircni, na elahi o nga Kai-uia laonga, uga kai boko, ine nga taugata noho iioji ole Dili o Werelona, he lohu ua ralou mo uga pai maori o le Kawana, mo uga pai riro n'ai, mo tana main alaahua hoki i le Kawanalaiiga ai i tenei uiotti. Ko nga iugna enei o taua Hunai:ga.--Mcssrs. W. W. Taylor, Win. Spaiks, Hubert Stokes, John Veruliaiu, William S. I.oxlev, (ieorgi! Moore, .1.1'., H. J. Duncan, .1. A.'i.nxlord, A. I'ra/.er, James (ireeu, D. Miinti, Ceoige Hunter, J.l'., John King, William 11. Khodes, J. I'., Phillip Mulch, C. I). Ilarraml, William \. I.uxlord. James Wallace, Juii:es 'Taiime, James Wibon, Abraham Ilorl, Sen.,-'.P., William Couper, J. K. Walkin, 'l'. K. Warlmrlon, Peter I.aing, l.ipman. Lew, Hev. J. Walkin. Messrs. George Crawford, Charles Mills, Henry Shaflo llatrisoil. Hubert Hart, George Hart. —.•YHjir/Hi o I'onekc, Akuhala (i. Ki tona raiigatira. ki a Sir George Grey, K.C.H. Kawana o Nui Tireni, me ara alu mea. Kia Pai to HANCAiniAMiv. —Ko inalott, ko nga kai niabi o Pnneke e mea alu ana i runga i le aroha kia langohia alu tenei mea Hiriwai hei lohu, hei whakainahara, mo to malou lino pai ki a koe, mo le ala haere o an tikanga i ton Kawanalaiiga i tenei motu, nan hoki i kite ai malou i te marie, i le whairawa, nan hoki i maiaugiakc ai uga iwi Maori o tenei whenna. I mini ai e ririri ana malou ko nga langata Maori, ko tenei e marie ana; ko nga huarabi e maro haere ana i nga wahi i lupuria e te ururiia, a, o tupii haere ana le pai. te whai rawa me le rangimarie. Kugari ete Kawana tail niahi whakamowairokiroki i nga mahi o Hiha tc I'paia o lloma i nun, i mea uei, "Ka lae ake, ka kite, ka riro lepapa;" kahore hoki he into i roto i an whnkamarietanga, pera ia In; nui tana; no (e laeaianga o nga tauiwi e lliliii. kino ana nga lane-a-ta i muri die, nga langata i laea nei e ia. Ko uga langata Maori i lino iwho i roto i le potiri, i te whawhai, kua puta teuei nga iwi Maori ki to marania, kua ahnwhenna ki le mahi, kua ngahaii kite hokohoko. Nan i marino ai le'inoana ole riri, i anga ke ai te langata kite mahi whenna, ki ara atu mea whakatangala; no konei, i tika ai te korero o Airangi, i uclie ta, '-Ka haere noa le wahine kai tiaki kore, man ami uga whakaluruluru ki nga koheka, a, ekore e ahalia," ahakoa he lion riri ralou no Piriliui Ko to ii:ana. ko to kaiia, ko to .vhakaaro i whakahaere.i ki runga kite langata, kia raiigatira ai. Ahakoa, ko kot. te lino raiigaliaa o tenei whenna, kihai koe i liliro ki to nui, whakaurn ana l.oe i rolo i ug i langata rawa kore, a. aroha ana ki a ralou e uobo mate ana; whakabna ana koe ki nga langata Kaloa An, ka inktia am nei e malou ki a ko.; nga kupu puropoivaki mo to haereuga atu. i'.h ir a i b- mea he kupu whin kati alu, no le mea, ir koe no malou, ko le kai
\\lliik;lili;ili:i i iii;:i likan;.;a o l" i..i.ai l\ :.<,.i : .„» ■i U<i-• inn in :irii|i;i 1,111. inn In V. li.ikahnainai i n.y.i l.ikiwa kalna. i a ii-alou, null- li'li Mill ii li> (attain n oii'-i v.ahi. I'. liaii :hi:i 111:11.> I■. nn Ii- mi-:i. I.n.i l.ili- 1.00 i | ( > |i:ii i' linn mai ana i an likaoija I:hil;iiI; 1 1!;_; >ii :imi : :i. Ii mi II illull Ii- hiallia ni-i, kia ulii.lii Km- Li ilahi aln una \\l.;ikahonnio, l.i.i ni.lm i ri:n;,a i l.i |i:ii. i l<- inario, knllia kn I" l.llill .itaalnai. i If o |<> l.olti i null ani;ako lit-ri Ki-n-i !.i lnu;u;ini;i. kia ImUi |i:ii inai I-1 li-in-i ninln, ;i, irnln iln ninloll lino aiolia l.onnhi ka tnkiin aln korna, kn luliia hnki n malnii inyna ki li-ni-i |i|il.a|il(l<a. ISa n;;a n In ranijaliralanga. iKi-i l.nnoi ni;a I 10)
• Ki I,- i;.ii-vil;.iliitl:ili'>loi (•• li:ii>^iii;;ilicl;ir ll'.M
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18531020.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 126, 20 October 1853, Page 3
Word count
Tapeke kupu
1,203Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 126, 20 October 1853, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.