Ko to matou tenei i temea e tuhituhi nei mo te karere Maori, ko te pai o nga tangata kia panuitia, Kia waiho ai aua pai hei tauira mo te rau o te iwi, mo te rau ole He lini ano nya men lika e tirohia ana a malou i roto i le taugaia
.Mauri, no l.ona lioki i liapaiii!";:) ;>1 ;<nrt likanjja kiajala inalakilukiliia lu (okoin;i!i:i kia ■ ill.i tr wliakaiiioiaiili ki a, lalon. Kiliai ano i kalmiv !<• kalian (<■ lanjjala Maori ki to wliakaora uiai i I.; inoana i»ga I'akelia c :■ • in.alia ana v. ratosi. Kiliai ano niaton i iwa kia whak iliaen a kaloa (ia nya inalii arolia o rairjona nci; >ia: \\liiiiwliiri mai i elalii o nya korcro i: lino nialiaralia ana i: 111:1(011. Ko Kapcae Karaka Iclalii o 11; r arolialia: ko '<* Tualcm; lo o (una |»nk(.'; !.o I;' kaipni.c \\ iwi Iclalii i lalmvi ra Ui I'.iph o : a, ko in lim> arolia, o (i! .Maori i nica nci kia wluikuoraiigia mai i lr wai o M.iiiisUa (<• o Meilia Kiriniwiirn. Kali ano ra ii};a inca (! wliakahna alu : ko cnci inca liri wliakakitc i to ill'olui l> ll* iwi Maori. i\o Iu liroliaiiga ki era inalii arolia o (<' langala Maori, no 10 liro!iani;a lioki kilo raloii kino nni i naia lala nci kilo wli; karcri'ii!>a noalanga 0 nya I'akelia kia nure i li' moana; —i 1c ki (iM-a In*, 111 c n:;a pai lioki o 11111:1, ka pa (c wliakania ki a maloii, ka pa lioki Ic ponri, wliakaliara ki li; Ko le kino o elalii ki ' nga I'akelia lalmri, kna pamiila ki (elalii o I nga iiuprpa o Akarana, a, Una oli le nini o ' male 11 lo pono ra nci, (c In: ra nci o lenci i korcro, Uahore i laoa in wliakalio ; kiliai ano i liaort! laki: korc Icnci korcro. Ko lo likanga lenci olctuipcpa lie wliakaalu i nga inalii kaloa o nga iwi .Maori, aliakou kino. Kliara lenci ile ainiiaiiiii ki le lunc.'.a kua Uuari* ra rntj.ii'i, lis; lob'iloiui i id lika i le In: i nga la!<iua kaloa. Ki 10 mca no O -npi i"iici ntealanga, ka lino wliakariliarihangta, ka liapainga i runga i lengaln o Ic lini, ka mca li- langaia " lion: ile linnga ra." Kna rongo ano nga lioa Maori i Ic wliakaiiuinga o la raloii arolia ki nga rarangi o (.inci nnpc|ia, l.ua rongo lioki ki le wliakapainga o ic lini 0 nga iwi o to ao ki le inalii wliakaora i rolo 1 ic male. Ko nga I'akelia o 110110 ana ki Xiu Tircni c maliara lonn ana ki Ic inalii o nga laitgala Maori e ala liroliia ana nga liknnga pa■ 1110 raloii. I'a pnla mai ki a raloii Ic rongo arolia ole langaia Maori ki nga nica male, ka wailio (era nica lie! wliakaVoa i o r.Kon nj^akau. Na, kaliore i liiina Ic korcro mo le !ii::hi arolia ole langaia Maori; wailioki, ekorc e aliei lo whakangaro nga rongo kino e liapainga nci elo ngnm ole lokomalia. Me 110110 110:1 koia, inn wliakarongo kan i lo lie pena ? kci nga langaia kawe riri ano, ka nui le riri ki 10 mca pena, lie nni lioki lo kino ole wailio 110 ai Ic langaia kia male o le litniga n lala ana kilo wliakaora mai ilo po.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530811.2.15
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 121, 11 August 1853, Page 3
Word count
Tapeke kupu
549Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 121, 11 August 1853, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.